Auala autu
- Faatasi ai ma suiga o le tau o le lalolagi, o atunuu ma kamupani o loʻo agaʻi atu i le net-zero emissions
- O nisi o atunuu laiti ua ausia le zero net, ma le tele o isi i luga o le sini e ausia le sini i le 2050
- E mafai e le aufaipisinisi ona su'e ni kamupani fa'apitoa e teu fa'afaigaluega pe filifili ni tupe e fa'amuamua ai le si'osi'omaga
A'o fa'aalia atili a'afiaga o suiga o le tau, o lo'o taumafai malo ma pisinisi i le lalolagi atoa e fai se suiga. O le lu'itau o le aga'i atu lea i se sosaiete e leai se fa'avevela e ala i le fa'aitiitia o le gaosiga o le kaponi i le tele e mafai ai pe fa'amalieina atoa.
I le aluga o tausaga, e tele atunuu ua latou faia lenei faʻamoemoe i la latou lava auala e ala i le teu faʻatupeina o piliona i tekinolosi faʻaaogaina e faʻaitiitia ai faʻamalo mai suauʻu faʻaola ma faʻalauteleina punaʻoa malosi. O se va'aiga lea i atunu'u ma kamupani o lo'o fa'amautu i le fa'a-net zero ma auala e mafai ai ona auai tagata teu tupe.
O le a le net-zero emissions?
Net-zero emissions e fa'atatau e faapaleni le aofa'i o kasa oona o lo'o tu'uina atu i totonu ma aveese mai le ea. O le fa'amoemoe o le fa'aitiitia o le tele o le carbon dioxide e fa'aleagaina ai le ea.
O loʻo faia foʻi taumafaiga e maileia ma faʻaitiitia le carbon e oʻo ai i le paleni 50/50 o le gaosiga ma le aveeseina. I se fa'afeagai, e leai ni fa'aoso e fa'amoemoe e maua mai ai se aofa'iga fa'atauva'a o kasa oona.
O le manatu i tua o net-zero emissions e fa'amalosia ai pisinisi e fa'aitiitia a latou kaponi fa'aoso a'o fa'ailoa mai o nisi o filogia e le mafai ona alofia. O le galue agai i le paleni e fesoasoani i alamanuia e tumau ai le manuia a'o latou taula'i atu i le fa'aopoopoina o tekonolosi e fa'aitiitia ai o latou tulagavae kaponi a'o tumau pea le aoga e pei o le taimi a'o le'i suia i se puna malosi lanu meamata.
Aisea e una'i ai le fa'aoso fa'a-net-zero?
O le una'iga mo le fa'aoso e leai se tasi ua fa'atupula'ia le mana'omia a'o fa'aalia atili a'afiaga o le tau. O le fa'aitiitia o la tatou gaosiga o le carbon i le zero po'o le latalata ile zero o se la'asaga taua lea mo le fa'asaoina o le lumana'i o lo tatou paneta.
Faatasi ai ma tulaga ogaoga o le tau o loʻo faʻateleina faʻafuaseʻi, suʻesuʻe suʻesuʻe ma faʻaumatia nofoaga faʻanatura i se tulaga mataʻutia ona o gaioiga a tagata, ua manino mai e tatau ona tatou faia ni suiga tetele, e aofia ai le feoai. mamao ese mai le suauu, ina ia mautu le tau. E ala i le o'o atu i le net-zero emissions, e mafai ona tatou taofia le fa'aleagaina ua uma ona tupu ma fa'amoemoe e amata le fa'agasologa o le toe fa'afo'isia o le paleni i si'osi'omaga ma'ale'ale o lo tatou paneta.
Atunu'u Maualuga o lo'o Galulue agai i le Net Zero
O le tele o atunuu i le lalolagi atoa ua tuuto atu i le net-zero emissions i le 2050. E oo mai i le taimi nei, e valu atunuu ua ausia net-zero emissions. E aofia ai:
- Bhutan
- Comoros
- gabon
- Guyana
- Madagascar
- Niue
- Panama
- Suriname
E fitu atunuu o lo'o nafa ma le tusa ma le afa o kasa kasa uma i le lalolagi atoa. O lo'o ta'ua i lalo, o lo'o lisiina i le fa'asologa o le pito sili ona leaga i le la'ititi:
- ōmea
- Amerika Tele
- Initia
- Lusia
- Iapani
- Siamani
- Iran
- Kolea i Saute
- Saudi Alapi
- Ikonisia
O le tele o nei atunu'u o lo'o faia ni laasaga e fa'aitiitia ai le fa'aosoina o le kaponi i le leai o se mea e ala i taumafaiga eseese ma o lo'o fa'amalosia pisinisi tumaoti e fa'aitiitia a latou tulagavae kaponi.
O le International Energy Agency (IEA), o se faʻalapotopotoga o loʻo tulimataʻia taumafaiga a le lalolagi o loʻo faia e atunuʻu i luga ole net-zero emissions, ua iloa e manaʻomia e atunuʻu taʻitasi ona suʻe lana lava ala agai i le sini-zero sini ma e tasi le tele e le fetaui uma.
I le 2015, e 196 atunuu na talia le Maliega Paris i faaitiitia le vevela o le lalolagi ma fai se gaioiga e faʻagesegese ai le saoasaoa o le maualuga o le vevela o le lalolagi. O nisi o atunuu ua suia le maliliega e avea ma tulafono e faatulaga ai le tapulaa o le 2050 mo le leai o ni emisi.
O atunuu na faia le sini 2050 i tulafono e aofia ai:
- Sweden
- Peletania
- Falani
- Denmark
- Niu Sila
- Hungary
O atunuʻu na tuʻuina atu tulafono mo le 2050 e avea o se net-zero tapulaa e aofia ai mea nei:
- Iuni a Europa
- Kanata
- Kolea i Saute
- Spain
- Chile
- Fiti
I le faaiuga o le 2022, i le United Nations Climate Change Conference of the Parties (COP27), na faalauiloa ai e le US le Net-Zero Government Initiative lea na valaaulia ai isi malo e taʻitaʻia e ala i faʻataʻitaʻiga ma faia ni laasaga e oʻo atu ai i le net-zero emissions e ala i galuega a le malo. E aofia ai le fa'aitiitia o le kasa oona e maua mai i ta'avale, fale eletise ma fale e umia ma fa'atautaia e le feterale.
E tusa ma le 18 atunuu na sainia e faʻaitiitia le faʻaaogaina o le carbon i le tumutumu.
Kamupani pito i luga o loʻo faʻamoemoe mo net-zero
Mo atunuu e ausia lenei sini mataʻutia, e manaʻomia le fesoasoani a pisinisi tumaoti. E tusa ma le 42% o kamupani Fortune Global 500 ua oʻo i le net-zero emissions poʻo ua faʻaalia faalauaitele lo latou faʻamoemoe e ausia le zero net i le 2030.
I le aotelega, e tusa ma le tasi vaetolu o kamupani sili ona tele fa'atau atu i le lautele (702) i le lalolagi atoa o lo'o galulue foi mo le fa'amama fa'atosina-zero. O nisi o kamupani e aofia ai:
- AP Moller (Maersk)
- Airbus Group
- PepsiCo, Inc.
- American Airlines Group
AAL Inc.
- Proctor ma Gamble Co.
- Berkshire Hathaway
- Caterpillar Inc.
- Canadian Natural Resources Ltd.
- Siemens AG
- Ford
- Afioga Hon Hai
Faʻafefea ona teu faʻafaigaluega i se lalolagi net-zero
Faatasi ai ma le tele o kamupani tetele o loʻo sainia e ausia le net-zero emissions, e le manaʻomia e le aufaipisinisi ni mea e faia e avea ai ma vaega o le suiga. Ae ui i lea, o nisi tagata teu tupe e ono fiafia e teu faʻafaigaluega i totonu kamupani o lo'o fa'agaioi vave agai i lenei sini.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le 2030 o loʻo fitu tausaga. E ala i le teu fa'afaigaluegaina o kamupani e le'o maua i lena taimi, e mafai ona finauina o na tupe teufaafaigaluega ua afaina ai le siosiomaga.
O se tasi o filifiliga mo le aufaipisinisi o le sailia lea o kamupani e naunau e lanu meamata ma ua latou faia ni laasaga taua e ausia ai a latou sini. O le itu i lalo o lenei filifiliga e mafai ona tele suʻesuʻega e suʻe ai kamupani agavaa. E le gata i lea, e le o kamupani uma ua ausia net zero o ni tupe teu faafaigaluega.
O le isi filifiliga o le tuʻuina atu o le atamai faʻapitoa (AI) e fai le galuega mo oe. E mafai ona teu faafaigaluega e le aufaipisinisi le Fua Tekinolosi mama mai Q.ai. O le fa'aputugatupe lea e fa'aogaina ai le AI e va'ai ai aga i le maketi ma teu fa'afaigaluega i kamupani o lo'o pisapisao. E fa'ataga ai le aufaipisinisi e fa'asaoina le taimi e ala i le le faia o su'esu'ega a latou lava.
O le laina pito i lalo
O le fa'aitiitia o le fa'aoso ina ia maua ai le 'zero o se galuega faigata, ae o se tasi lea e tatau ona tatou faia e fa'asaoina ai lo tatou paneta. O le tala fiafia o le tele o kamupani ma atunuu o loʻo galulue i lenei sini.
Faatasi ai ma faiga faʻavae saʻo, e mafai ona tatou mautinoa o loʻo mulimulitaʻia e le tele o pisinisi ma faia la latou vaega e faʻaitiitia ai le kasa oona.
Download Q.ai i le aso mo le avanoa i fuafuaga faʻafaigaluegaina faʻamalosia AI.
Punaoa: https://www.forbes.com/sites/qai/2023/01/30/whos-making-the-greatest-strides-in-renewable-energy-countries-and-companies-that-are-getting- latalata-i-net-zero-emisi/