O le taua i suau'u fa'atosina ua mafua ai le vevesi

O suiga o le tau o se faafitauli moni ma faanatinati. E sili atu ma le seneturi o le kaponi faʻamalama o loʻo faʻamafanafanaina ai le paneta ma mafua ai lologa, lamala, afi ma isi faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo faʻaumatia ai tagata, faʻamataʻu ai le ola ma le tamaoaiga o le tamaoaiga.

Ae o le taua i suauʻu faʻasolosolo o loʻo faʻapogai ai na kaponi faʻamalama e mafua ai ona lava ituaiga o vevesi.

Suauʻu, kesi faanatura ma isi ituaiga o suauʻu faʻavae carbon o le a manaʻomia mo le tele o tausaga, ae o le saoasaoa o tupe teufaafaigaluega i gafatia i le lumanaʻi o loʻo faʻaitiitia i le Iunaite Setete ma isi atunuʻu i sisifo, ma o loʻo faʻatupuina le le lava. E tele le kaponi i totonu o le eleele, ae o kamupani malosi e le o toe manaʻo e lamatia le faʻafaigaluegaina mo taimi umi e manaʻomia e aveese ai.

"O loʻo feagai le lalolagi ma faʻafitauli sili ona leaga o le malosi talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi," o le tala lea a Brenda Shaffer, o se polofesa i le Naval Postgraduate School, i se konafesi talu ai nei lagolagoina e le Dallas Federal Reserve Bank. "O mea taua e mafua ai lenei mea o le le lava o tupe teu faʻaalu i le suauʻu ma le kesi, faʻateʻaina tupe a le malo o tupe teufaafaigaluega i suauʻu faʻasolosolo, mamanu maketi ma faiga faʻavae malosi i le lalolagi atoa."

O le suiga i mea faʻafouina ma le maualalo o le malosi o le carbon lea o loʻo tuleia e le au fai tulafono a Amerika ma Europa e manaʻomia. Ae o le alalaupapa mai suauʻu faʻaola i mea faʻafouina o loʻo misi ni nai taimi, o lona uiga o le le lava o le malosi ma le maualuga o tau seʻia oʻo ina salalau le malosi lanumeamata.

E ui o le tele o malo o loʻo faʻatupuina faʻamalosi malosi e faʻaaogaina mea faʻafouina, latou te le o puipuia sapalai o suauʻu faʻasolosolo e fetaui ma le 80% o manaʻoga malosi o le lalolagi i aso nei. Ma e le'o vave ona sau mea fa'afouina i luga ole laiga e fa'amalie ai le pa'u o le suau'u ma le kesi faanatura. O le mafua'aga lena na fa'atupula'ia ai maketi malosi a'o le'i osofa'ia e Rusia ia Fepuari 24 i Iukureini na fa'ateleina ai tau. O le tele o tagata suʻesuʻe ua manatu o le a tumau pea le malosi o maketi - ma tau maualuga - mo le isi tausaga.

I tulaga tau tamaoaiga, o le taugata o le malosi e ono fa'agesegese ai le tuputupu a'e ma atonu e saofagā i fa'aletonu. I atunuu tau atia'e, e ono le lava le malosi fa'ateteleina oge ma fa'atupu mala.

Atonu e le iloagofie le faafitauli. O tau o suauʻu ma penisini ua faʻaitiitia talu ai nei, ma o sapalai fou mai tagata gaosi oloa e pei o Venesuela e mafai ona maua ai se mapusaga atili. Ae o se lagona sese lea o le tulaga masani. O le taimi lava e toe malosi ai Saina mai le tapunia pea o le COVID, o le a faʻamalosia le manaʻoga mo le suauʻu ma o le a toe alu i luga tau, atonu e tele. O loʻo faʻaauau pea le taua o le malosi i le va o Rusia ma sisifo, ma o le pa'ū o le faʻatau atu o suauʻu a Rusia e mafai foi ona faʻateleina ai tau. Ole fa'amatu'u atu ole suau'u a Amerika mai le fa'aagaaga a le atunu'u o Amerika e tatau ona fa'amuta vave, ma atili fa'amamafa ai le sapalai. O tapula'a a le tagata lava ia i luga o gaosiga i sisifo o le a fa'alagolago tele ai le Iunaite Setete ma Europa i isi malo e sili atu le tau maualuga nai lo le tele o sapalai.

O le 2022 malosi faʻafitauli o loʻo faʻaauau pea i isi vaega o le vaega malosi. E iai se le lava o tiso, lea o lo'o una'ia ai le tau o le suau'u e fa'aola ai ta'avale mamao ma masini fa'ato'aga latalata i faamaumauga maualuga. US tau kesi faalenatura o lenei tausaga ua ausia le maualuga maualuga talu mai le 2009, lea na i luma o le fracking boom lea na aumaia le tele o sapalai fou i luga o le initaneti. O lona uiga taugata vevela ma le eletise i lenei taumalulu. I totonu o Europa, o malo e aofia ai Peretania, Italia, Sepania, Siamani ma Farani o loʻo faʻaaluina le tele o tupe e faʻaitiitia ai le faʻafitauli o le malosi ma fesoasoani ai i pili o le malosi o tagata faatau nai lo latou tuʻuina atu ia latou paketi a le militeri, e tusa ai ma le kamupani suʻesuʻe Tellurian.

KEMMERER, WY - NOVEMA 22: O se maina koale o loʻo faagaoioia e Westmoreland Coal o loʻo vaʻaia Novema 22, 2022 i Kemmerer, Wyoming. O le koale mai le maina o loʻo faʻaaogaina e faʻatautaia ai le fale eletise lata ane i Naughton, lea o le a faʻaumatia i le 2025. O le a faʻaauau pea le faʻaogaina o le maina. (Ata na saunia e Natalie Behring/Getty Images)

KEMMERER, WY - NOVEMA 22: O se maina koale o loʻo faagaoioia e Westmoreland Coal o loʻo vaʻaia Novema 22, 2022 i Kemmerer, Wyoming. O le koale mai le maina o loʻo faʻaaogaina e faʻatautaia ai le fale eletise lata ane i Naughton, lea o le a faʻaumatia i le 2025. O le a faʻaauau pea le faʻaogaina o le maina. (Ata na saunia e Natalie Behring/Getty Images)

O nisi nei o a'afiaga e le'o mana'omia ma fa'afuase'i ona o le vave litaea o suau'u fa'ato'aga:

Le toe ola mai o le koale. O se faaletonu o le kesi faalenatura mo le gaosiga o le eletise i Amerika, Europa ma isi vaega o le lalolagi fa'amalosia fale faigaluega e fa'amūina le koale—o le sili ona palapala o suauu uma—ma i se tulaga maualalo, o le suauu. O le kesi faanatura o le suau'u fa'ato'aga sili ona mama, fa'atasi ai ma le fa'aitiitia o a'afiaga nai lo le koale po'o le suau'u. Ae o le poloka o paipa fou ma viliina i nisi o vaega o loʻo taofiofia ai sapalai, faʻateleina le tau ma faʻamalosia ai mea faigaluega e suʻe ni auala taugofie.

"I le sefulu tausaga ua tuanaʻi, o le anti-natural-gas campaigns na tuʻuina le kesi i totonu o le ato ma le suauu ma le koale," o le tala lea a Shaffer i le fonotaga a Dallas. “O le soona fai faiga faavae faasaga i le kesi faanatura e le taitai atu ai i le tele o le faaaogaina o mea e mafai ona faafouina, ae o le maualuga o le faaaogaina o le suauu ma le koale.” Na ia faʻailoa o le tele o faʻaoga o loʻo i ai nei e faigofie ona suia a latou meaʻai mai le kesi i le koale poʻo le suauu e aunoa ma se faʻaaliga lautele, aemaise lava i Europa.

[Mulimuli ia Rick Newman ile Twitter, saini mo lana nusipepa or leo pe.]

le International Energy Agency (IEA) o loʻo faʻamoemoeina le manaʻoga o le lalolagi mo le koale ausia le maualuga i taimi uma i le 2022, tele ona o le si'itia o tau ma le utiuti o le kesi fa'alenatura. Tau o le koale ua fa'aluaina mai tulaga a'o le'i o'o i le COVID, toe fa'aola ai se pisinisi na manatu le to'atele ua aga'i atu i le fa'aumatia. "O loʻo matou vaʻaia le toe foʻi mai o le koale i luga o le maketi," o le tala lea a Paul Dabbar o Columbia University i se Fonotaga malosi ia Oketopa lagolagoina e le iunivesite. "O le faʻalavelave e ono alu atu i le itu sese i lenei tausaga ona o le saogalemu o le malosi i tua."

O le gaosiga o le kesi faalenatura i le Iunaite Setete-lea ua avea nei ma kamupani pito sili ona tele i le lalolagi-ua faʻasolosolo foʻi talu mai le 2019, i le maeʻa ai o le sefulu tausaga le umi o le gaosiga o gaosiga na mafua mai i tekinolosi fou fracking. O le Appalachian Basin e afua mai Niu Ioka i Alabama o se tasi lea o fa'atanoa kesi fa'alenatura sili ona tele i le lalolagi, ae a itiiti ifo ma le lima paipa e mafai ona feavea'i lena kesi i tagata fa'atau Amerika ma fa'atau atu i fafo. ua poloka.

E leai se isi e tete’e i le fauina o se paipa kesi fa’alenatura ona e manana’o ia fa’amuina atili le koale, ae o le mea lena o lo’o tupu.

O le le lava o le malosi o Amerika. O le Iunaite Setete o le lalolagi sili ona tele le gaosiga o le suauu ma le kesi faanatura, ae o nisi vaega o le atunuu e foliga mai onosaia le siisii ​​o tau ma e oo lava fetuunai o le malosi e mana'omia e tumau ai le mafanafana i lenei taumalulu. O tagata nonofo i Matu i sasae e sili ona vaivai, ona e le lava paipa e aumai ai kesi mai isi vaega o le atunuu. E mafai e le itu i sasae ona faaulufale mai kesi i luga o le vaa, ae o le tau o le kesi i luga o le sami ua siisiitia ona o le tapunia e Rusia o paipa kesi i Europa ma o na atunuu sa sailia ni punaoa fou. O le Tulafono a Jones anamua e 102 tausaga e matua taofia lava le taugofieina o uta o le kesi Amerika mai uta i le Talafatai i le sami. O nisi o tagata fa'atau i Matu i Sasa'e e fa'aaoga le suau'u fa'avevela e fai ma sui o le kesi, ae o na tau ua si'itia ona o le suau'u fa'avevela e tutusa ma le tiso, lea e utiuti ona o le malosi o le fa'amamaina, fa'asa o le fa'aulufaleina mai o le tiso a Rusia, ma le tele o isi mea.

E fiafia nisi Amerika tele le malosi ma tau taugofie, ae e mafai foi ona nonofo tagata i sasaʻe i se isi atunuu.

O le faʻatupulaia o le faʻaogaina o le autocratic energy producers. E i ai i Europa ma Amerika le fa'aitiitia o le fa'alagolago i le suau'u ma le kesi mai le au fa'apolokalame fa'atau e pei o Saudi Arabia ma Rusia. Ae o le malosi o le malo ma maketi e faaitiitia le viliina i atunuu faatemokalasi e maua ai e le aufaipisinisi suau'u fa'atosina le fa'aogaina atili, e le itiiti ifo. E le pei o le pulega a Biden, Saudi Arabia ma isi Persian Gulf petro-states e pulea le gaosiga o le malosi i totonu o le atunuʻu ma e mafai ona faʻatonuina tupe teufaafaigaluega e manaʻomia e faʻamautinoa ai galuega i le lumanaʻi. I totonu o le Iunaite Setete, i se faʻatusatusaga, e mumusu le au vili e gaosia atili ona latou te fefefe i le lumanaʻi manuia o tupe maua pe a faʻaaogaina mea faʻafouina. E mafai e le peresetene ona fai atu ia i latou e vili atili, ae na te le pulea le vaega tumaoti e pei o le pulega a le OPEC autocrats a latou pisinisi suauu.

"O ai o le a avea ma tagata mulimuli e tu i le tulaga o ai e teu faʻafaigaluega i suauʻu gaʻo?" Na saunoa Helima Croft o le RBC Capital Markets i le konafesi malosi a Columbia. “O le a avea ma se numera toalaiti o tagata gaosi Fagaloa. E tatau lava ona tatou faia ni fesili i nei atunuu pe a tatou manaʻomia nisi suauʻu."

O se fa'amanuiaga malosi mo Saina. O tagata Amerika ma Europa e totogi le tau o le lalolagi mo le suauu. E itiiti le totogi a Saina. E mafua ona e le auai Saina i faʻasalaga faasaga ia Rusia ma Iran, ma o lea e mafai ai ona faʻatau a latou oloa malosi i se tau maualalo i tau o le lalolagi. "E maua e Saina le suauʻu taugofie nai lo soʻo se tamaoaiga tauva," o le tala lea a Shaffer i le fonotaga a Dallas Fed. Afai e faʻaauau pea lena mea, o le a tuʻuina atu ia Saina-le tauva sili o le tamaoaiga o Amerika-se tau taua tele i pisinisi autu o le lalolagi e pei lava o le pulega a Biden o loʻo faʻapipiʻiina pa puipui e faasaga i le pulega a Saina i le lumanaʻi. E mafai fo'i ona avea Saina ma fale e fa'amama ai le suau'u ma le kesi pe a fa'aauau pea ona fa'avaivaia e tamaoaiga i Sisifo le fa'afaigaluegaina o suau'u ma kesi.

O lo'o fa'ata'ita'iina le afi fa'avili ma le falesa o le nu'u i le goto o le la i se paka matagi i Bethencourt, Farani Aokuso 11, 2022. REUTERS/Pascal Rossignol

O lo'o fa'ata'ita'iina le afi fa'avili ma le falesa o le nu'u i le goto o le la i se paka matagi i Bethencourt, Farani Aokuso 11, 2022. REUTERS/Pascal Rossignol

O le a le isi?

Ua finauina e Peresitene Biden ma isi sui o le malosiaga lanumeamata e faapea o le salalau lautele o le malosiaga faafouina o le a foia ia ituaiga o faafitauli. O le la ma le matagi e puʻeina i le teritori o Amerika o le a faʻaitiitia ai le manaʻomia o le malosi mai fafo. O le pa'u o le tau o tekinolosi fa'afouina e mafai ona maua ai nisi ituaiga o malosi lanu meamata taugofie nai lo suauu. O le tulituliloaina o le maketi mo le isi augatupulaga o tekinolosi malosi o le a siitia ai le tamaoaiga o Amerika mo le tele o tausaga.

Atonu e moni uma na—i le lumanai.

Ae o le tamaoaiga o le malosi e tele, e aofia ai le faitau miliona o tala o atinaʻe ua tuuto atu i le suauu carbon i le selau tausaga talu ai. E le mafai ona toe suia e pei ona mana'o ai le au fa'atauva'a fa'aola meamata. O le ai ai faʻatagaina ma faʻafitauli faʻapitoa i le fausiaina o le eletise-meamata ma le teuina o atinaʻe, e pei lava ona i ai pa pupuni i le fausiaina o le suauu po o le kesi paipa i aso nei. O nisi tekinolosi lanu meamata-malosi o le a le mafai. Ma o nisi o minerale e manaʻomia, e pei o le lithium, nickel ma cobalt, e sau mai Saina, Rusia poʻo isi atunuʻu e le fiafia i le Iunaite Setete ma le itu i sisifo, faʻatupuina le faʻafitauli tutusa e pei o le faʻalagolago i Saudi Arabia poʻo Rusia mo le suauu.

E o'o lava i le fa'aaogaina malosi o mea fa'afouina, o le suauu kaponi o le a fa'atumauina pea mo le tele o tausaga. Fai mai le kamupani su'esu'e Energy Intelligence, o le a fa'atupula'ia le mana'oga o le suau'u i le lalolagi, e le fa'aitiitia, se'ia o'o i le 2030. Ona fa'ato'a fa'ato'ato'a ai lea o mana'oga mo sina taimi, ae amata ona fa'aitiitia i le fa'ai'uga o le 2030s. Larry Fink, Pule Sili o le kamupani fa'afaigaluega BlackRock, fai mai talu ai nei "O le a matou manaʻomia hydrocarbons mo le 70 tausaga."

"Ua matou le faʻatupeina," o le tala lea a Abhi Rajendran, faʻatonu o suʻesuʻega maketi suauʻu mo Energy Intelligence, i le fonotaga a Dallas Fed. “Matou te i lalo o le vai i le itu sapalai. Ose fua mo tau maualuluga. O le a avea ma ni nai tausaga faigata. Sa matou talanoa e uiga i le tuʻuina atu o le koale i le pefu o tala faasolopito, ae o loʻo faʻaauau pea le faʻateleina o le koale, ma e leai se eseesega o le suauu."

O loʻo faʻamalosia e le au faʻamalosi le tau ia faletupe ma kamupani teu faʻafaigaluega e faʻauliuli kamupani suauʻu ma kesi, faʻaosofia ai le aufaipisinisi e pei o Steve Schwarzman o Blackstone. (BX) ma Larry Fink o BlackRock (BLK) i lapata'i ua vave tele ma vave tele le toso i tua. I le taimi lava e tasi, o loʻo suia e le au vili a Amerika a latou faʻataʻitaʻiga pisinisi i le maeʻa ai o tausaga o le le lelei o tupe. Mo le sefulu tausaga e oʻo atu i le 2020, o le US fracking boom na aumaia le tele o sapalai fou i luga o le maketi, lea na faʻamautu ai le tau o le suauʻu ma le kesi. Ae o tau maualalo ma le tele o sapalai na afaina ai le suauʻu ma le kesi, faʻaiʻu i le tele o gau ina ua paʻu le 2020 COVID.

Sa sili atu nai lo 600 suauu ma kesi gaumativa i le va o le 2016 ma le 2021, faʻatasi ai ma kamupani faʻalavelave e le mafai ona totogi aitalafu e sili atu i le $321 piliona. Exxon Mobil (XOM) na o ia na leiloa le $ 22 piliona i le 2020. O le aufaipisinisi ma tagata e umia sea o loʻo latou tauaveina na gau o loʻo manaʻo nei i se toe faʻaleleia vave o tupe teufaafaigaluega, aemaise lava i taumafaiga e tapunia le pisinisi atoa. "E manaʻomia e le tagata teufaafaigaluega tupe matou te faʻamuamua le toe faʻafoʻiina o tupe faavae ia matou tagata teu tupe na tuʻuina mai ia i matou lena tupe faavae i le mea muamua," o le tala lea a Hellen Currie, o le tamaoaiga sili mo ConocoPhillips, i le fonotaga a Dallas Fed. “O lea la ua fa’amaua’a nei le mafaufau fa’atonu, ma o le mafua’aga lea ua tatou le va’ai atu ai i le tele o va’a po’o le auva’a e galulue.”

E leai se tasi o nei mea o se finauga e fiu i le tetee atu i le vevela o le lalolagi poʻo le suiga i mea faʻafouina. Afai ei ai, o loʻo i ai se mataupu mo se suiga vave ma sili atu le malosi. Ua fuafuaina e le IEA o le a ave le $2 trillion o tupe teufaafaigaluega a le lalolagi i le malosi lanumeamata i tausaga taʻitasi e faʻatapulaʻa ai le vevela o le lalolagi i le sini tumau o le 1.5-tikeri Celsius siʻitia i le 2050. O tupe faʻafaigaluega moni e naʻo le $ 750 piliona i le tausaga, o le mafuaʻaga lea e ono le talafeagai ai lena sini. (“1.5 ua oti,” o le Fai mai le Economist talu ai nei.)

O le Tulafono o le Faʻaitiitia o Inflation na sainia e Biden ia Aokuso e aofia ai e tusa ma le $400 piliona i tupe teu faafaigaluega lanu meamata, e aofia ai faʻamalosi e mafai ona maua ai le tele o tupe faʻafaigaluega tumaoti. Ae tasi le fua na pa'u i fafo o lena pili o le a fua fa'ataga-toefuata'iga lagolagoina e le Democratic Sen. Joe Manchin o West Virginia, lea o le a faatelevaveina le faamaoniga a le feterale mo galuega uma e lua o le carbon ma green-energy. Fai mai le au ofisa o pisinisi, o le vave faʻamaonia e matua manaʻomia, ona o le taimi e maua ai se pemita mo se galuega faʻaletino masani ua sili atu i le taimi e fau ai, e tusa ai ma Tellurian. O mana'oga a le setete ma le lotoifale o nisi taimi e fa'alavelaveina ai fo'i galuega, o le mea lea o le a tu'u ai e le tulafono a Manchin ni tapula'a fou i lu'itau fa'aletulafono e mafai ona aumaia e nu'u.

Boston, MA - Oketopa 27: Faʻatoʻa faʻapipiʻi Nexamp panels solar i le Local 103 headquarters i Dorchester. (Ata na saunia e David L. Ryan/The Boston Globe e ala i Getty Images)

Boston, MA - Oketopa 27: Faʻatoʻa faʻapipiʻi Nexamp panels solar i le Local 103 headquarters i Dorchester. (Ata na saunia e David L. Ryan/The Boston Globe e ala i Getty Images)

O Biden, i le taimi nei, ua ia faamataʻuina le faʻasalaga faʻasaga i kamupani suauʻu ma kesi a Amerika pe a latou le faʻateleina le gaosiga, pei o le faʻasa o oloa auina atu i fafo poʻo le fai atu i le Konekeresi e tuʻuina atu se lafoga o tupe mama. O Biden atonu o loʻo faʻafefe, talu ai o le faia o se tasi o na mea e ono i ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻaitiitia o le gaosiga ma faʻateleina tau maualuga, ae le o lalo. Ae o le taufaamataʻu lava ia, e tusa lava po o le a le gaogao, atonu e le mafai ona maua, talu ai e faaopoopo atu i popolega o Wall Street e uiga i le tetee a le malo i le alamanuia, ma oomiina ai le avanoa o le faatupeina atili.

'O mea uma i luga'

I le 2014, na faalauiloa ai e Peresitene Barack Obama se "mea uma o loʻo i luga" taʻiala malosi lea na una'ia ai le gaosiga o le suau'u ma le kesi fa'alenatura "fa'alesiosiomaga" fa'atasi ai ma mea fa'afouina, malosiaga faaniukilia ma isi tekonolosi fa'atupu. "O le tali sili ona faigofie o Obama ina ua ia fai mai 'o mea uma o loʻo i luga,' o le tala lea a Sarah Emerson, pule pulea i le ESAI Energy, Yahoo Finance. "O le a matou manaʻomia uma, aua o le vaega o le malosi e sili atu le tele nai lo le mea e iloa e se tasi."

O le fa'avae mo le fa'amautinoaina o se suiga sologa lelei mai suau'u fa'ato'aga i mea fa'afouina o le fa'amautinoaina o lo'o lava sapalai o ituaiga uma o le malosi mo le umi e mana'omia ai.

O nisi tagata fa'agaioiga o le tau e fiafia i faiga fa'avae e fa'asili atu ai le taugata o suau'u fa'ato'aga, ma fa'apea o le taugatā o le suau'u ma le kesi e taugofie ai mea fa'afouina pe a fa'atusatusa. O se tasi o faaletonu i lena manatu e faapea o suau'u fa'ato'aga ma mea fa'afouina e le mafai ona fesuia'i. E le mafai e tagata fa'atau i Massachusetts ona fa'aulufale mai le malosi o le la mai Arizona pe a taugata tele le suau'u fa'avevela. E tatau lava ona latou totogi atili ma onosaia taunuuga. O le suiga moni o le koale mo le kesi faanatura o loʻo faʻaalia ai foi le tulaga lamatia masani o faiga faʻavae lelei e maua ai ni taunuuga e leʻi fuafuaina.

"O le mea na tatou leiloa i le gasologa o le sefulu tausaga talu ai o le paleni," o le tala lea a le sa avea muamua ma Failautusi o le Malosiaga Dan Brouillette i le Columbia energy conference. “O maliega e masani lava ona amata i le taulaiga o le tau, ae e le mafai ona tatou taulai atu i lena mea. E tatau ona faapaleni ma mana'oga o tagata fa'atau ma tau o lo'o tatou va'aia i le maketi. E taua tele lo tatou mafaufau i le faateleina o le sapalai o ituaiga uma o le malosi.

O le kesi faanatura, e sili atu nai lo le suauu, e mafai ona avea ma malosiaga faʻamautu sili ona malosi i le taimi o le suiga i mea faʻafouina.

I le Dallas Fed Energy Conference, Toby Rice, Pule Sili o le kamupani malosi EQT, lea o loʻo galue i le Appalachian Basin, fai mai e mafai e le Iunaite Setete ona sili atu nai lo le faaluaina o le gaosiga o le kasa masani pe a fai o paipa ma isi atinaʻe e maua ai le kesi e faʻaumatia tagata faʻaoga. O le kesi faanatura o le puna sili lea o le suauu mo le gaosiga o le eletise i le Iunaite Setete, ma o le tele o le kesi o lona uiga o le eletise taugofie mo le faitau miliona o aiga. O le a maua ai foi ma isi fesoasoani mo atunuu Europa o loʻo taumafai e ola e aunoa ma sapalai a Rusia. O le kesi o le "sili ona tele le puipuiga o le malosi mo tagata Amerika," o le tala lea a Rice. "Fausia ni paipa fau ma o le a siitia le kamupani suauʻu ma kesi a Amerika."

O le kesi foi o se vaega o le suiga lanu meamata-malosi lava ia. Talu ai e le maua i taimi uma le savili ma le malosi o le la, o le faʻalauteleina o latou faʻaoga i luga o le faʻasologa e manaʻomia ai se "faʻavae uta" faʻalagolago o loʻo i ai iina pe a le susulu le la pe le agi le matagi, ma o le kesi masani o le suauʻu sili ona talafeagai mo lena. "O loʻo i ai le manatu lea afai e te faʻaaogaina le tele o mea faʻafouina e te faʻaitiitia le kesi masani," o le tala lea a Brenda Shaffer o le Naval Postgraduate School i Dallas. “Ae o le faafeagai tonu lava. Afai e le lava lau kesi faanatura, e le mafai ona e faʻaaogaina mea faʻafouina.

Sarah Emerson o le ESAI o loʻo faʻamamafaina taʻavale faʻafefiloi e fai ma faʻataʻitaʻiga o le auala na faʻafefe ai le suiga i mea faʻafouina. O hybrids, o lo'o i ai uma le afi kesi ma se afi eletise, na fa'atupula'ia mai le 2000 i le 2015 a'o latou ofoina atu le tamaoaiga sili ona lelei o le suau'u i luga o le auala ma le fa'atuatuaina o se afi kesi. Ae o le tele o tagata fai ta'avale ua fa'ate'a nei hybrids ae fa'amalieina ta'avale eletise atoa, e ui lava e taugata le EV, o le o feso'ota'iga fa'atonu e le'o fa'atupuina ma o le tele o tagata fai ta'avale e le'i su'e lava se polofiti i EV.

“Ta’u mai pe aisea na matou lafoai ai hybrids,” o le tala lea a Emerson. "O le tulafono muamua ia tatou oʻo i le 45 maila ile kalone, ae o hybrids na faʻateʻa ese ona o lo tatou faʻalavelave i EVs. Fai mai tagata, 'E le mafai ona fai a matou hybrids aua matou te mananao e aveese le penisini.' Ae atonu e sili atu le i ai o le isi 10 tausaga o hybrids ma atonu o le 10 tausaga o EVs.

Ua fa'ailoa manino e Biden le mana'oga e fa'amautu le tele o sapalai suau'u. O Oketopa, na fai mai ai le Energy Dept. o loʻo fuafua e suia pe tusa ma le 200 miliona paelo o suauu ua faamatuu mai le tupe faaagaga a le atunuu i le tausaga nei ina ua oo le tau o le maketi i le $70 i le paelo pe sili atu. O le a sainia foi e le malo ni konekarate umi e faʻamaonia ai lena tau, e le masani ai. E masani lava ona toe fa'atumu e le malo le fa'aagaga i le tau fa'atau, e aunoa ma se fa'aaliga muamua o ana fuafuaga fa'atau. O le fa'amautinoaina o se tau e fa'ailoa atu i le au gaosi oloa e mafai ona latou fa'ateleina sapalai, ma le iloa o le ai ai le itiiti ifo ma le tasi le fa'atau tele e fa'atau i se tau e mafai ai ona latou maua se tupe mama.

Ae o faʻailoga faʻapitoa atonu e le lava e faʻamaonia ai le aufaipisinisi e faʻatupeina ni galuega tetele fou suauʻu poʻo tagata gaosi oloa e faʻalauiloa taua fou ma pulega faʻatagaina. Ma e leai ni faʻailoga o se faʻamalo i le taua i luga o suauʻu. "E matua leai lava se tele o mea e fai e faʻaleleia ai le mea moni e leʻi faʻatupeina, ma fuafua mo le mea moni o le a alu aʻe le manaʻoga," o le tala lea a Abhi Rajendran o le Energy Intelligence i le fonotaga a Dallas.

"Ou te le faia," na ia faaopoopo mai ai, "faamoemoe e tele se suiga."

O le a tauaveina e tagata fa'atau le fa'aleagaina.

O Rick Newman o se tusitala sinia mo Yahoo Finance. Mulimuli ia te ia i luga ole Twitter ile @rickjnewman

Kiliki iinei mo tala fa'apolokiki e feso'ota'i ma pisinisi ma tupe

Faitau le tala fou o tupe ma pisinisi mai le Yahoo Finance

La'u mai le polokalame Yahoo Finance mo apu or Android

Mulimuli i le Yahoo Finance Twitter, Facebook, Instagram, Flipboard, LinkedIn, ma YouTube

Punavai: https://finance.yahoo.com/news/why-the-war-on-fossil-fuels-is-causing-chaos-182128187.html