Ole Suiga ole Malosiaga ole a Suia le Alamanuia ole Laina.

Ae fa'afefea ona fa'afetaia'ia e maketi o metala suiga?

Tusia e Robin Griffin, Anthony Knutson ma Oliver Heathman i le au u'amea & mining a Wood Mackenzie.

E oʻo atu i le 2050 o le suiga o le malosi e mafai ona vaʻaia ai le nickel (Ni) manaʻomia faʻatolu, kopa (Cu) manaʻomia e sili atu nai lo le faalua, ma le manaʻoga mo vailaʻau Lithium e 700%. O le avega i luga o tagata eliina o u'amea suiga o le a matua tele ma o le a suia le alamanuia a'o taumafai le au teu tupe e tu'uina atu le u'amea talafeagai.

Mo meafaitino mata maa aemaise lava o le ai ai le faʻalagolago i tupe teu e leʻi faʻamalamalamaina. Lithium o se faʻataʻitaʻiga sili. E tele le le mautonu e uiga i tau o le faʻaaogaina o galuega faʻapitoa Lithium, seʻi vagana ai le faitau miliona o tone o le Lithium e manaʻomia mai punaoa e leʻi suʻesuʻeina, o nisi o le a faʻalagolago i tekinolosi e leʻi faʻataʻitaʻiina. Faʻaopoopo i le tulaga o tau o le kaponi i le lalolagi atoa ma e mafai ona e malamalama pe aisea ua avea ai le tau umi mo le Lithium ma isi metala suiga malosi o le autu o felafolafoaiga mataʻutia.

E fa'afefea la ona tatou mafaufau e uiga i tau o sapalai ma o le mea lea o tau - i se maketi e sili atu ona telē, fa'aletonu le kaponi i le lumana'i?

Sei o tatou pipii i le Lithium ma amata i le tilotilo i le tau o aso nei. Ole tau ole C1[1] o lo'o iai nei mo le gaosiga o vaila'au Lithium (i luga o le LCE fa'amamaina [2] fa'avae) e tusa ma le US$5,000/t mo le vaiinu, US$9,000/t mo spodumene, ma le US$10,000/t mo le lepidolite - fa'avae i luga. tau e gaosia, felauaiga ma fa'amama le fa'ama'i.

Ona o tau o lo'o nofo i le taimi nei e tusa ma le US$60,000/t LCE fa'amamaina, e talafeagai le fesili pe o tau o se fa'ailoga lelei o tau i le lumana'i. Ae o le Lithium o se tasi lea o elemene sili ona tele i luga o le fogaeleele, ma e talafeagai foi le faʻamoemoe o le Lithium o le a iu lava ina amio tutusa ma isi metala uma. O lona uiga, o le maketi o le a fa'ata'amilomilo ma tau toe pa'u i le tau o tau lagolago tulaga mai lea taimi i lea taimi. E foliga mai o le a fa'ateleina pea le lagolago o tau pe a o'o atu i le matua le fa'amama o le vaega o ta'avale ma fa'aputuga ma fa'agesegese le fa'atupulaia o mana'oga.

Ae o le a le foliga o le tau o le taimi lena, aemaise lava le tatou fa'avaveina le suiga o le malosi fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga pe a mana'omia le Lithium e mafai ona 7 miliona tone i le tausaga (Mtpa) i le 2050, mai le 1 Mtpa i le 2022. O le matou paipa o lo'o iai nei e tusa ma le 1.5 Mt o le gafatia fa'aletausaga, ma le poloketi C3[3] tau e o'o atu i le US$15,000/ t LCE fa'amamaina.

E matua'i fa'apea o le a fa'atumauina le fa'atulagaina o tau o lo'o iai nei, tusa lava pe fa'asolo atu maketi i tua i le paleni.

Muamua, o lo'o fa'aitiitia le togi i fa'aputuga o minerale ona o lo'o maua mai fa'aputuga o lo'o i ai nei ma tulaga fou o maketi e mafai ai ona iloilo ma atina'e tupe teu maualalo.

Lona lua, o le tele o le fa'alagolago i puna'oa lepidolite i le lumana'i o lona uiga e maualuga atu le fa'aogaina ma le fa'aliliuina o vaila'au. O le lavelave o le faufale o lepidolite e taʻitaʻia ai i lalo ifo o le lithium content ma maualuga maualuga o mea le mama.

Lona tolu, i le faaopoopo atu i punaoa fou o minerale, o le faalagolago i le omea ma e oo lava i puna o le sami e foliga mai, o lona uiga o le faʻaaogaina o tekinolosi faʻatupu mai i tupe teu maualalo maualalo lea o le a aumaia ai ma i latou faʻalavelave faʻapitoa ma luitau faʻapitoa, e mafua ai le tau sili atu.

I se faapuupuuga, o le ituaiga o tupe teu o loʻo nofoia le fa quartile o le tau o loʻo iai nei o le a faʻateleina ai a latou vaega o le gaosiga i le taimi.

E le gata i lea, o le tauvaga mo tagata faigaluega, masini ma meafaitino o le a vaaia ai le faʻatupulaia o tau o tupe faavae ma opex, aemaise lava pe a maualuga le faʻatupulaia o manaoga. O le a fa'atupula'ia fo'i a'afiaga tau atina'e ma fa'agaioiga i le aluga o taimi, ona o le lithium e maua mai i fa'aputuga lavelave i totonu o pulega fa'afa'afa'afa'afa'afa'afa. E sili atu le taugata o aitalafu ma le tutusa, ma le maualuga o faʻalavelave faʻalavelave e tatau ona faʻamoemoeina.

E ui lava i le mafai ona fa'asaoina fa'atekonolosi i se taimi umi, e fa'atatau i mea ua tatou iloa e uiga i fa'agaioiga o lo'o i ai nei, e faigata ona mafaufau i tau fa'aosofia e tumau i lalo ole US$20,000/t LCE Fa'amamaina a'o le'i iloiloina tau o le carbon.

Ua fa'aopoopo e pulega kaponi le le mautonu e uiga i tau i le lumana'i

O le o'o mai o le tau o le kaponi e mafai ona fa'avavevave ai le si'itia o tau mo tagata gaosi Lithium. Lithium mining, concentrating ma le liua e manaʻomia ai le tele o le malosi. O fa'apogai tetele e fa'amamafaina e fa'amamafaina e ala i le fa'ama'aina o le o'a ma le fa'avelaina o le suka i le taimi o le fa'amamaina o minerale fa'ato'a ma le pamuina ma le seleseleina o masima. Matou te fa'atatauina le 2023 lalolagi Va'aiga 1 ma le 2 malosi fa'aoso fa'aaveresi 2.5 i le 3.0 t CO2e/t LCE fa'amamāina mo fa'aputuga vai ma le 10 i le 12 CO2e/t LCE fa'amamaina mo puna masani spodumene. O fa'atauga fa'aletupe na maua mai i le fa'ata'ita'iga meafaigaluega fa'ata'ita'i a le Lithium emissions a Wood Mackenzie, fa'amoemoe e fa'alauiloa i le amataga o le Q2 o le 2023.

O le tau o le carbon o le a avea ma mea moni o le olaga mo le lumanaʻi lumanaʻi. Pe i'u lava ina malo se faiga fa'alelalolagi e tatala i finauga, ae o le tele o tagata eli ma fa'agaioiga e tatau ona fa'amama pe totogi le avanoa e fa'aulu ai kasa kasa. I le faʻamatalaga mo lona aafiaga maketi, e mafai ona matou faʻaogaina tau eseese o carbon i a matou faʻamatalaga tau: i lenei tulaga, ua matou faʻaaogaina se tau o le lalolagi atoa o le US $ 88 / t, na ausia e le 2050 i lalo o la matou mataupu faavae, US $ 133 / t i lalo o la matou 2.0- tikeri tulaga [4], ma le US$163/t e ausia ai le 1.5-tikeri[5].

A matou faʻaogaina nei tau o le kaponi i le faʻaaogaina o le Lithium i le lalolagi atoa ma galuega faatino i le 2025, e fai ma faʻataʻitaʻiga, o le mamafa o le C1 tau tinoitupe o le US$5,700/t LCE faʻamamaina faʻatuputeleina i le US$600/t, US$900/t ma le US$1,100/ t taitasi. I lalo o le fa'amalositino lava e tasi ma le ma'ulu i totonu o ituaiga tupe teu lithium e fa'aalia ai le si'itia o tau fa'aitiitiga i fua eseese, e atagia ai lo latou malosi eseese.

O le a le uiga o le tau o le carbon mo metala?

Ole maualuga ole tau ole a masani ona maualuga tau ile averesi, ma o le a moni lea i oloa uma se'ia o'o le fa'apalapala o sapalai ua matua, pe a fa'aitiitia a'afiaga o tau o le kaponi. I le taimi nei, e mafai e tagata fa'atauva'a muamua ona fiafia i le fa'atupulaia o tupe fa'asili a'o latou agai i lalo le tau o tau.

O le suiga o le malosi e ofoina atu se lumanaʻi lumanaʻi mo metala suiga uma. O le au fa'atauina o le lithium, nickel ma le cobalt, copper ma le alumini o le a i lalo o le mamafa e faʻafetaui ai manaʻoga o felauaiga ma le eletise aʻo faʻaumatia a latou lava gaioiga. O lo'o feagai ma fa'atupe ma malo fa'atasi ma fa'alavelave e mafai ai ona fai suiga. O nisi o le le mautonu e malamalama lelei pe a fua i tekinolosi ma faiga faavae le mautinoa. Ae o le “manuia e fiafia i le lototoa” o se faaupuga e fetaui lelei mo i latou sapalai o loo naunau e faatelevave le atinaeina o la'u ma a latou sini o le decarbonization. A'o fa'atupula'ia le tau ma fa'amalo, e tatau ona tauia na tagata eli ma fa'agaoioiga e ala i tupe fa'asili maualuga.

A'oa'o atili mai a matou tagata popoto e ala i le auai i le Wood Mackenzie's Future Facing Commodities Forum i le aso 16 Mati, saini. nei.

[1] Fa'asa'o tau o tinoitupe ma e le aofia ai totogi, fa'aitiitiga fa'aitiitiga & fa'amamafa, fa'atumauina tupe faavae

[2] Lithium carbonate tutusa. Suiga o le 6% Li concentrate i le 56.5% Li chemical

[3] Fa'aaofia ai le tau o tinoitupe C1 fa'atasi ai ma totogi, fa'aitiitiga fa'aitiitiga & fa'amamafa, fa'atumauina tupe faavae, fa'alogo kamupani ma tau tului.

[4] Wood Mackenzie's Accelerated Energy Transition 2.0-tikeri faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai lo tatou vaʻai i se tulaga o le lalolagi e faʻatapulaaina ai le siʻitia o le vevela o le lalolagi talu mai taimi aʻo leʻi faia pisinisi i le 2.0 °C i le faaiuga o lenei seneturi.

[5] Wood Mackenzie's Accelerated Energy Transition 1.5-tikeri faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai la tatou vaaiga i se tulaga e ono tupu i le lalolagi e faʻatapulaʻaina ai le siʻitia o le vevela o le lalolagi talu mai taimi aʻo leʻi faia pisinisi i le 1.5 °C i le faaiuga o lenei seneturi (Global net zero emissions by 2050 i lalo ole ata AET1.5)

Punavai: https://www.forbes.com/sites/woodmackenzie/2023/03/10/the-energy-transition-will-transform-the-mining-industry/