O le Maketi Fa'aaitalafu Kabonu ua fenumiai ai le lalolagi autasi

O le tele o aitalafu kaponi na fa'aaogaina e fa'asala ai le fa'auluina a kamupani e leai se aoga - o se fa'ai'uga na maua e le au tusitala su'esu'e. Le fa'amoemoe: Verra, lea e fa'amaonia le tolu o galuega fa'atino uma e fa - ofo fua - vaomatua. O suʻesuʻega na maua ai o le 94% o na aitalafu ofo fua e "leai se aoga."

O lenei lipoti leaga e faʻailoa ai le lalolagi faʻapisinisi e toe iloilo pe o le a le ituaiga kaponi aitalafu na te faʻatauina e ausia ai sini-zero. O isi fo'i pepa e fesiligia ai le fa'atuatuaina o galuega fa'atino kaponi ofo fua. I le taimi lava e tasi, o le manaʻoga mo na mea faigaluega o loʻo faʻaletonu aʻo pa'ū a latou tau maketi, ma mafua ai ona mafaufau kamupani i aitalafu a le malo-o tupe na tuʻuina atu e malo o le atunuʻu ma faʻamaonia e le maliega o le tau i Paris.

le faʻatanē, Le taimi, ma SourceMaterial fai mai Verra fa'asili lona a'afiaga. Fa'alāpotopotoga fa'atatau pe fia la'au o le a latou fa'asaoina, su'etusi uma e Verra-faamaonia vaega lona tolu. Ae o le fa'amata'u o le fa'aleagaina o le vaomatua ua fa'ateleina e le 400%, lea e fa'aalia ai o ana fa'atagaina fa'akalafoni ua sili atu le fa'atinoina. O le mea moni, o ia manatu e toetoe lava a le mafai ma o se galuega a le malo lautele ma le tamaoaiga. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o se vaega itiiti o galuega a Verra na taofia ai le tipiina o laau.

Tuueseese, a Ausetalia Iunivesite a Ausetalia Fai mai le polofesa ma sa avea muamua ma faauluuluga o le komiti o le faʻaitiitia o faʻamaʻi a le malo o le maketi o loʻo i ai "faʻafitauli faʻamaoni." Na su'esu'eina muamua e Andrew Macintosh vaomatua timu e 119 ma iloa ai o fa'ai'uga e i ai sona aafiaga fa'atauva'a. Mo le 59 o galuega faatino, o le tele o le vaomatua na faʻaitiitia - e ui lava na latou mauaina aitalafu e tusa ma le $ 100 miliona.

I le aotelega, o le manaʻoga mo tupe faʻatatau i vaomatua o loʻo paʻu i lalo, faʻaopoopo Trove Research ma AlliedOffsets - mai le 380 miliona i le 2021 i le 359 miliona i le 2022. O le iʻuga, o loʻo faʻaauau pea ona paʻu le tau o le carbon, faʻatatau i le $ 6.50 i le tone i lenei tausaga.

"O la matou auiliiliga o le lata i le 100 miliona kaponi aitalafu na maua ai e na o se vaega o ia mea na iu ai i le faʻaitiitia o le faʻaoso moni," o le tala lea. SourceMaterial. "E tulaʻi mai ai fesili mo faʻalapotopotoga o loʻo faʻalagolago i ai le tele o kamupani tetele a le lalolagi, ma tagata faʻatau e faʻatau a latou oloa, i le setiina o le faʻataʻitaʻiga mo le faʻaogaina lelei o le carbon-aemaise lava le tele o latou, Verra."

O se faitioga tutotonu e faapea e maua e Verra le 10% o aitalafu kaponi uma e faatau atu e faatupe ai ana taumafaiga. O le mea moni, o le tele o aitalafu na te faʻatau atu, o le tele foi lea o le mauaina. O le mea lea, e fa'aosofia e fa'amaonia le tele ma le tele o fefa'atauaiga. O ana tupe maua ua siitia mai le $7 miliona i le 2018 i le $41 miliona i le 2021.

Verra Tu'i I tua

Chevron, Shell, BP, Gucci, BHP, Salesforce, ma Samsung o loʻo i totonu o kamupani faʻatau mai Verra faʻatagaina carbon credits. Verra, lea na tuʻuina atu le piliona carbon credits talu mai le 2009 e tusa ma le $ 2 piliona, fai mai e mafai ai ona faʻapolopolo tupe e faʻasaoina ai laʻau ma faʻaitiitia ai le carbon ea, galulue faʻatasi ma tagata atamamai i le lalolagi atoa e fausia ma faʻaleleia ana metotia. Ole vaega tumaoti ile lautele saunia 20% o le fa'atupega e lagolago ai le fa'ato'aina o vaomatua.

Verra o le a manaʻomia suʻesuʻega i le ono tausaga e faʻaleleia ai ana faʻataʻitaʻiga, i lalo mai le 10. Mo se faʻataʻitaʻiga, na le mafai ona valoia le tulaʻi mai o Joir Bolsonaro, o le na filifilia e avea ma peresitene o Pasila i le 2018. vaomatua tetele o le atunuu, fa'atuputeleina le ta'atiaga i le 60% ma kasa kesi i le 12% i le 2021.

Verra "faʻaauau le faʻaleleia o metotia faʻavae i luga o le sili ona avanoa faasaienisi ma tekinolosi," o le tala lea. E fa'aputuina tupe i le fua aua e fa'amaonia galuega e aloese ai, fa'aitiitia, pe aveese fa'aoso. "O se vaega taua o metotia o le fuafuaina lea o le faavae e faasaga i le tau e tatau ona fuaina - o lona uiga, vaʻai poʻo le a se mea e tupu pe ana le faʻatinoina se poloketi. E fa'aogaina laina fa'avae e fa'amautu ai pe fia le aofa'i o tupe kaponi e mafai ona tu'uina atu e se poloketi e ala i le fa'atusatusaina o fua faatatau o le fa'ato'aina o vaomatua i totonu o se vaega o galuega fa'asaga i le laina fa'avae."

E mata'utia, e le'o tutusa uma aitalafu kaponi, ma e iai le eseesega i le va o maketi ofo fua o lo'o fa'atau atu e le au fai pisinisi ma aitalafu a le malo na tu'uina atu e malo o le atunu'u. O le kamupani muamua e fa'atulaga se kamupani e fa'atau mai ni aitalafu mai se atunu'u tau atia'e e fesoasoani ia i latou e fa'asaoina nofoaga o le vaomatua. E totogi e le kamupani le tagata fai pisinisi, ona maua lea e tagata e ona fanua poʻo le au atinaʻe galuega se pasene o le tupe. E fa'atatau e le kamupani le fa'aaitalafu o se tupe fa'aalu, ma e iu lava ina totogi e ana tagata fa'atau.

Ua talia e le maliega o le tau i Paris le tulaga mulimuli, ma 192 atunuu ua malilie i na tulaga. O le fa'amoemoe ia sili atu le ola o la'au nai lo le oti - pe fa'aaoga mo fa'ato'aga po'o le fa'ato'aga. O atunuu tau atiaʻe na tau ina ia aofia ai le “pule” REDD+ masini i le faaiuga maliega COP27. I lalo o lena fuafuaga, e faʻamautu e malo o latou fanua togavao ma faʻatulagaina sini e taofi le faʻaleagaina o vaomatua. O le UN Framework Convention on Climate Change e mata'ituina lo latou aga'i i luma ma tu'uina atu tupe maua.

O le a Laa i luma le REDD+ Moni

Ina ia fenumia'i mataupu, e fa'aaoga uma e maketi tauofo ma sovereign market le faaupuga REDD+. Ae paga lea, 'REDD+' e le'i pateni lava. Costa Rica ma Papua Niu Kini na fa'alauiloaina le fa'asinomaga i le 2004, fa'afeso'ota'i fofo fa'avae fa'alenatura ma vaomatua o le atunu'u i le fa'aitiitiga o amu. Ae o le maketi kaponi ofo fua na faia foi le acronym, faʻaaogaina tulaga faʻapitoa i fafo atu o le maliega a Paris.

O maketi ofo fua e mana'omia atili le manino ma le va'ava'ai ina ia mautinoa le fa'asoaina lelei o tupe. O atunuu o le vaomatua atonu e iu ina maua ni pene i le tala.

I se eseesega, o aitalafu a le malo e puipuia le vaomatua o atunuu uma. O atunuu o le vaomatua o loʻo faʻamalosia e latou lava e tufatufa atu tupe e faʻaitiitia ai le faʻafefe. Afai latou te faia, o le a faʻaauau pea ona faʻatau e atunuu ma kamupani ia aitalafu. E le gata i lea, o satelite o loʻo felelei i luga aʻe o loʻo faʻamalamalamaina ai le pulega o vaomatua. O faʻamaumauga e faʻafouina i aso uma e lua, ma e saʻo.

E masani lava, e le mafai e kamupani ona ausia le carbon neutrality e ala i le gaosia uma o latou eletise e faʻaaoga ai le malosi faʻafouina i luga o le nofoaga poʻo le faʻateleina o latou taʻiala lelei. E tatau ona latou osia feagaiga e faatau ai le eletise. Ma e tatau ona latou faʻatau tupe faʻaalu kaponi - mea e mafai ona faʻafefe ai a latou faʻamalama. O nisi taimi, e fa'atau e kamupani fa'aaitalafu aua e maua ai le lelei o fa'alapotopotoga. O isi taimi, latou te le malamalama i nuances o le maketi.

"O aʻafiaga o lenei (Verra) suʻesuʻega e telē tele," o le tala lea a Barbara Haya, o le ulu o le Cal Berkeley's Carbon Trading Project, i le SourceMaterial tala. "O loʻo faia e kamupani ni faʻamatalaga sese, ona latou faʻamaonia ai lea o tagata faʻatau e mafai ona latou felelei e aunoa ma se taʻusalaina pe faʻatau oloa e leai se carbon pe a leai se mea e leai se carbon-neutral."

Faatasi ai ma lena, Faletupe Siamani ua taʻua o le sovereign carbon credits "o le meafaigaluega e tasi e mafai ai ona tafe atu tupe faavae i le mea e manaʻomia e puipuia ai atunuu mai le leaga o le tau ma faʻaauau ai le faʻaitiitia o aʻafiaga." Gabon, Belize, ma Honduras o lo'o fa'atau atu pe o le a fa'atau atu aitalafu a le malo.

O le mea moni, o le a faʻaaogaina e atunuʻu o le vaomatua le tupe maua e faʻaitiitia ai faʻamalama ma fausia ni atinaʻe tetele, e mafai ai ona latou puipuia mai lologa ma le sua o le tai - o aitalafu e aveesea ai le kaponi o le ea ma manuia ai le lalolagi atoa.

Punavai: https://www.forbes.com/sites/kensilverstein/2023/01/25/the-carbon-credit-market-confuses-the-corporate-world/