O le fana lona lua i le kaponi na maua mai le fa'amu malala e toe fa'aola ai le fa'atanoa suau'u i Texas

Toe tepa i tua i Petra Nova.

Petra Nova o se CCS fa'ata'ita'iga mai Houston, lagolagoina e le malo tele o Amerika. O le CCS o loʻo tu mo le puʻeina ma le teuina o carbon. I Petra Nova, na pu'eina le CO2 mai se fale afi e fa'amu koale ma tui i totonu o se fale suau'u tuai e fa'ateleina ai le gaosiga o le suau'u. O le lagolago a le feterale na aumai e ala i folafolaga e faasaoina le koale.

O tagata e ona Petra Nova o NRG ma JX Nippon, o se kamupani Iapani. O le suauʻu na faʻatautaia e Hilcorp Energy e faʻaaoga ai se faiga e taʻua o le faʻaleleia o le suauʻu toe faʻaleleia, lea e galue ai le CO2 e pei o le fasimoli e faʻamalulu ma oomi le suauʻu o totoe mai le papa na maileia i totonu.

Amata i le 2017, Petra Nova galue mo 3 tausaga ma sa fai mai e pu'eina le tele o voluma CO2 i le lalolagi mai se fa'aasu e mu koale. Petra Nova na toe maua mai le 92% o le CO2 mai kesi gase. Na faʻamaonia ai foʻi le faʻagasologa atoa o le faʻaleleia o le suauʻu toe faʻaleleia e aoga i luga o le tulaga faʻapisinisi - pe afai o le tau o le suauʻu e maualuga.

Ae ui i lea, sa taugata le atinaʻe, e tusa ma le $ 1 piliona ma le $ 195 miliona na totogi e le malo o Amerika. O se tulaga manuia faʻapitoa ae ina ua pa'ū le tau o le suauʻu i lalo ifo o le $ 50 / paelo, na faʻamavae le poloketi i le 2020. O se faʻanoanoaga ma o le Failautusi o le Malosiaga i lena taimi, Rick Perry, na faʻanoanoa ona o le taumafai e faʻasaoina le koale e ala i le CCS e pei o. togiina o jello i le puipui ma le faamoemoe o le a pipii le tele.

Na faatau atu e le NRG lona 50% sea i Nippon mo le $3.6 miliona i le faaiuga o le 2022. I lenei tau na foliga mai o se gaoi. O Nippon ua na o ia e ana. O le sini a Nippon o le fesoasoani lea i lana kamupani matua, Eneos Holdings, ia avea ma carbon-neutral i le 2040. E le o manino pe o le a aafia ai Hilcorp.

Fa fa'alavelave ile CCS.

I le ata tele o le CCS o loʻo i ai faʻalavelave e faʻasaoina ai le koale ma le koale eletise, e pei o le toe faʻalauiloaina o Petra Nova.

Faafitauli 1: O le fa'amama fa'ateteleina o le koale e sili ona fiafia i ai le to'atele, ona o se suau'u palapalā e mu e o'o atu ai i le fa'aleagaina o le atemosifia pito i lalo (smog) ma luga (kasa kasa). COP26 i Glasgow na muta ina ua 197 atunuu mai le 200 na auai malilie i le fa'aupuga o le "fa'asolosolo i lalo" koale.

Saina ma Initia, o loʻo faʻaaogaina le tele o koale, ma isi malo e tolu na toe tuleia le upu "faʻaitiitia" o le koale i totonu o le itula mulimuli o le konafesi, ona latou te mananaʻo e tuʻuina atu le eletise taugofie i pisinisi fou ma siitia. tele le faitau aofa'i i se tulaga maualuga o le soifuaga - e pei lava ona faia e sisifo i le tele o tausaga talu ai.

Faafitauli 2: O le US ma le lalolagi e iai le gafatia e teu ai mo CCS e mafai ona tumau mo le faitau afe o tausaga. Ae, e tusa ai ma le Rystad Energy, e manaʻomia e le lalolagi ona tui ~ 9 piliona tone o le CO2 eq i le tausaga i le 2050. 20% tuputupu aʻe i lea tausaga ma lea tausaga mo le tele o tausaga e faʻalautele mai tui o loʻo iai nei.

An tele pisinisi fou mo CCS e tatau ona fa'atūina - a itiiti ifo i le lapo'a e pei o le suau'u ma kesi o lo'o iai nei ma e ono fa'aluaina le tele. Ole gaosiga ole suau'u fa'ato'aga ma le CCS fa'atasi o le a faigata tele ma taugata ma o lea e le mafai ai e kamupani malosi ona fa'atautaia pe a fa'atusatusa ile atina'eina o malosiaga fa'afouina.

Faafitauli 3: O le faiga o le CCS e lavelave ma taugata. Muamua, e tatau ona e vavaeeseina le CO2 mai isi kasa i totonu o le taʻavale mai le koale mu. Lona lua, o kasa CO2 e tatau ona faʻamamaina, faʻapipiʻi ma feaveaʻi, faʻamoemoe e ala i paipa, i se suauʻu tuai talafeagai (e tele naua i le US ma le lalolagi). Tolu, o le CO2 e manaʻomia ona tui atili-pe-itiiti faʻaauau e vaieli e loloto atu i le 3000 futu. Lona fa, e mana'omia e le CO2 se fa'amaoniga o le a le sosolo i le caprock ma fa'aleagaina ai aquifers.

Ua fa'aalu e le US DOE le sili atu i le $1 piliona e su'esu'e ai galuega fa'apolokalame mai le 2009, e tusa ai ma le GAO (Government Accountability Office) i le 2021. E ui ina eseese tulaga manuia, ae 8 mai le 11 poloketi na le manuia, ma o le tele o ia mea na taulaʻi i fale eletise.

Faafitauli 4. O aoga o le tau o se poloketi CCS e pei o Petra Nova i lona olaga muamua e faʻaleagaina pe a faʻaaogaina le CO2 tui e faʻalautele ai le ola o se suauʻu. O le fa'aleleia atili o le gaosiga o le suau'u, pe a mu, e o'o atu ai i le fa'atuputeleina o kasa kesi (GHG) e fa'afefe ai le fa'asaoina mai le mu o le koale.

O le vaaiga o le suauu tele.

E ui lava e le o taulaʻi le gaosiga o le suauʻu ma le kesi i le koale, e loloto lo latou fiafia i le faʻasaoina o a latou suauʻu ma kesi gaosiga, o lona uiga e foia le GHG e mafua mai i le susunuina o le suauu ma le kesi. Na'o le suauu ma le kesi e maua ai le 57% o le malosi o le lalolagi ma le 50% o kasa oona o le lalolagi.

Ae o tupe mama mai le suauu tele na faatoa lipotia mai mo le 2022 atoa, ma e sili atu le maualuga i le tausaga na maua ai le tau o le suauʻu e tusa ma le $100/bbl ma le tau o le kesi na maualuga atu nai lo le sefulu tausaga talu ai.

Na fa'amauina fa'asili tupe a le au ta'uta'ua uma i le 2022, faatasi ai ma le toaono pito i luga e maua pe tusa ma le $220 piliona le aofaʻi ma sili atu nai lo le faaluaina o tupe mama i le isi tausaga sili ona tele, 2018. $220 piliona o le Fort-Knox faletupe o tupe e mafai ona teu faʻafaigaluega i se vaega i mea faʻafouina. ExxonMobilXOM
na maualuga i le $ 59 piliona e amata i lalo i Equinor i le $ 23 piliona.

E pei o le tele o pisinisi tetele, o le sini autu o le mauaina o se tupe mama, ma o tupe mama e alu i luga pe a manaʻomia e le lalolagi le tele o suauʻu ma kesi. O le CCS o loʻo vaʻavaʻai i ai o se pusa e sola ese ai ona e mafai ai e le suauu tele ona faʻaauau le gaosiga o le suauu ma le kesi, faatasi ai ma ona aoga uma o le puipuiga o le malosi, galuega, ma penisini taugofie - aemaise lava le tauamiotonuina i le taua a Rusia i Ukraine.

ExxonMobil o lo'o teuina le 9 miliona tone o le CO2 i tausaga ta'itasi, e tutusa ma le 11 miliona ta'avale fa'avevela i tausaga ta'itasi. O le LaBarge CCS galuega i Wyoming pu'eina toetoe lava 20% o CO uma na faia e tagata2 pueina i le lalolagi i tausaga taitasi.

Amata i le 2022, ua fuafua le kamupani e teu faʻafaigaluega le $ 3 piliona i luga o le 20 fou o le puʻeina ma le teuina o fale, ma le $ 15 piliona i luga o le 6 tausaga i luga o fuafuaga maualalo-carbon e aofia ai le hydrogen ma biofuels faapea foi ma le CCS. Ua latou folasia fo'i se fuafuaga e $100 piliona e fa'atino ai le CCS i se pisinisi fa'atasi ma le tele o atina'e pisinisi a le Gulf Coast.

Saina ma Initia.

O le "fase i lalo" a le koale na suia ai le "fase ese" i le faatonuga a Initia ma Saina i le COP26. I lona talafaasolopito, na faʻateleina ai e le koale le faʻalauteleina o fale gaosi oloa ma fesoasoani e faʻapupulaina le faitau miliona mai le mativa aua na maua ai le malosi taugofie ma faʻalagolago. O loʻo faʻaauau pea i Initia ma Saina o loʻo taumafai e faʻateleina le tamaoaiga na faia e le US ma Sisifo i tausaga ua mavae.

O se tasi e ono manumalo o le Petra Nova toe amata ona samala mai se auala taugofie ma aoga e pu'e ai le CO2 mai le selau ma le afe o fale eletise e fa'aaogaina e Saina ma Initia ma isi atunu'u e le o atina'e.

Ole mea lea e mafai ai ona fa'ataga e ia atunu'u e fa'ao'o mai a latou sini tuai o le fa'amuaina o le GHG e leai se tasi: i le taimi nei o le 2060 mo Saina ma le 2070 mo Initia, fa'atusatusa i le 2050 e fa'atatau i le maliega a Paris 2015.

Mea e ave ai.

E maualuga tau o le CCS ma e ono mana'omia ai se tau o le kaponi po'o se isi faiga e fa'alauiloa ai le latou talosaga. O le pili o Atinae Eseese i totonu o le US ua faʻatulagaina le $ 12 piliona ma le Inflation Reduction Act ua faʻateleina ai lafoga-totogi, e avea ma faʻamalosi mo le atinaʻeina o le CCS i le US.

E ui lava i lea, o le tau o le gaosiga o suauʻu faʻasolosolo faʻatasi ma le CCS o le a sili atu le taugata o suauʻu faʻaola nai lo mea faʻafouina.

Mulimuli ane, manaʻomia mo o le a pa'u'u suauu i le US ma le lalolagi ona o le eletise o taavale ma le malosi faʻafouina e sui ai le malosi o le eletise, ma o le a faʻaitiitia ai le manaʻomia o le CCS.

O le pu'eina ma le teuina o le carbon o le a le mafai ona fa'asaoina le US suau'u ma kesi alamanuia i lona tulaga o iai nei. Ae o le toe amataina o le Petra Nova e mafai ona tatalaina se faitotoa e faʻaitiitia ai le kasa mai le tele o fale eletise i Saina ma Initia o loʻo faʻapea mai o le a latou le latalata atu i le ausiaina o le leai o se afi i le 2050.

Punaoa: https://www.forbes.com/sites/ianpalmer/2023/02/20/second-shot-at-carbon-capture-from-coal-burner-to-revive-oil-reservoir-in-texaspetra- nova-fai-over/