O lo'o fa'amoemoeina e le sui fou o le ma'a a Amerika, filifili sapalai uma i totonu o le atunu'u

I le masina o Iulai, 2021, na tuʻuina atu ai e le Peresetene o Amerika Joe Biden lana pulega i le faʻatupuina o le mea na ia taʻua o le "malo atoa" taumafaiga e faʻamautu sapalai sapalai filifili mo tekinolosi e manaʻomia e fausia ai lana suiga faʻatatau i malosiaga faʻafouina ma taʻavale eletise. O se tasi o sini taua mo lena taumafaiga o le faʻasaʻolotoina o filifili sapalai mo lithium ma isi minerale e manaʻomia mo maʻa e faʻamalosia ai le EV ma maua ai le malosi e teu ai le savili ma le la mai le pule a Saina.

O le alualu i luma i lenei sini ua tuai ona atiaʻe i totonu ole 18 masina talu mai le faʻaaliga a Biden, ma ua faʻaalia manino e Saina e le tumau. O le vaiaso talu ai, o le malo o Bolivia faasilasila ua ia filifilia se consortium ta'ita'ia e Saina fai maa CATL e fesoasoani i le atinaeina o le tele o le lithium faaleoleo a le atunuu. O le feagaiga ua maua ai e Saina se tulaga i le Lithium Triangle a Amerika i Saute, le faleoloa sili ona lauiloa i le lalolagi o le lithium lea e sopoia tuaoi i le va o Polivia, Chile ma Atenitina. O se fa'aagaga o le lithium e mana'o le US e mafai ona fa'aoga mo ona lava mana'oga i le lumana'i.

Na maua e le pulega a Biden tala fou i le Aso Gafua, e pei o le fai maa o le Statevolt faasilasila o le mauaina manuia o le 135 eka i tafatafa o le Salton Sea i Kalefonia i Saute e avea ma nofoaga o le 54GWh Gigafactory fuafuaina. O lo'o fuafua le Statevolt e gaosia uma maa felauaiga ma ma'a fa'amautu e fa'aaoga ai filifili sapalai mo le lithium ma isi ana mana'oga e maua atoa i le Iunaite Setete. Statevolt fai mai o le a fa'atekonolosi-agnostic le fale ma'a ma fa'aogaina se fa'agasologa o le gaosiga fa'apitoa e fa'atupuina ai se maualuga maualuga o le agava'a, e mafai ai ona gaosia le tele o oloa maa i mea ua avea ma avanoa fa'atekonolosi fa'avavevave.

I le atoatoaga o galuega, o le Gigafactory o le a avea ma se tasi o le tele i Amerika i Matu, ma le gafatia e gaosia maa mo 650,000 taavale eletise i le tausaga. O le manatu fa'atino o le mea lea ua ta'ua e le kamupani o le "hyper-local strategy" ua fuafuaina e le gata ina fa'afaigofie le mauaina o meafaitino ma sapalai filifili ae fa'amalosia ai le fa'afouina, tuputupu a'e le tamaoaiga ma le fa'aleleia atili o le siosiomaga i totonu o le eria.

Na taʻu mai e le Pule Sili o Statevolt Lars Carlstrom ia te aʻu i se faatalanoaga talu ai nei e faapea o le fuafuaga e mo le lithium e maua mai i le Sami Salton lata ane ma le vai i lalo ifo o ona masima masima. I lena tulaga, na ulufale ai Statevolt i se maliega sapalai i le tausaga talu ai ma Punaoa vevela Pulea (CTR), lea o le a maua ai le eletise mana'omia o le lithium ma le geothermal mai le latou Hell's Kitchen Lithium and Power plant.

I la matou fa'atalanoaga, sa fa'amamafaina fo'i e Carlstrom le lelei o le tamaoaiga ma le fa'afaigaluegaina o a'afiaga o le poloketi fa'atasi o le ai ai nu'u fa'apitonu'u. “Ina ua ou iloaina le Sami Salton, o se mea sa ou mulimuli i ai mo le tele o tausaga, sa ou vaaia sa matua olaola ma olaola mo le vaitaimi o le limasefulu, onosefulu ma le fitusefulu ae lei pau i lalo,” o lana tala lea. “Ae o le mea o lo’o matou faia i le taimi nei e mafai ona fesoasoani e toe fa’aola ai lea vaega ma fesoasoani fo’i i le fo’ia o fa’afitauli o le siosiomaga. Ose avanoa lelei e sui ai mea.”

Sean Wilcock, Sui Peresetene o le Imperial Valley Economic Development Corporation (IVEDCEDC
), na lagolagoina manatu o Carlstrom, fai mai "Fausiaina e oo atu i le 2500 galuega tumau le poloketi a le Statevolt ma ana tupe teufaafaigaluega o le a avea ma se faʻaleleia tele ma toe fanauina mo lo tatou tamaoaiga i le lotoifale. Galulue faʻatasi ma le Imperial Valley College ma isi faʻalapotopotoga faʻaitulagi, o aʻoaʻoga o le a mamanuina ma faʻatautaia e faʻaleleia ai a tatou tagata faigaluega i le lotoifale e saili avanoa fou ma totogi maualuga mo tagatanuu le aoga.

O le poloketi ma ona faʻamoemoega e maua ai se tulaga manuia i le sapalai o taumafaiga mo Peresitene Biden ma ana ofisa e faasino i ai i masina a sau. E mafai foi e le Congressional Democrats ona maua se faʻafetai, ona o le Statevolt o loʻo faʻamaonia le faʻaosofiaga fou mo le malosi lanumeamata o loʻo i totonu o le tausaga talu ai o le Inflation Reduction Act mo le tuʻuina atu o "le malosi tele e faʻavaveina ai ana fuafuaga e atiaʻe lona Gigafactory i Imperial Valley."

O la matou fa'atalanoaga na maua ai fo'i e Carlstrom se avanoa e fa'amanino ai se mataupu e 30 tausaga le matua lea na fa'apolofesa ai o ia. Na taʻusalaina o ia i le taufaasese o lafoga i Suetena i le 1993, na maua ai se sala tupe ma tiute o auaunaga i tagata lautele.

Ina ua ou laga le fesili, fai mai Carlstrom o le mataupu na tulai mai ina ua le mafai ona faia se faila e faatatau i le Lafoga Faaopoopo a Suetena (VAT) i se taimi talafeagai, lea na ia fai mai ua na o se le atoatoa. “O se mataupu lenei mai le silia ma le 30 tausaga talu ai. E feso'ota'i ma le fa'afo'i sese o le VAT, lea na misia fa'afuase'i ai e a'u tausitusi le aso e tu'u ai le faila. O se faanoanoaga ma le le fiafia, ae na ou totogiina uma sala talafeagai ma faʻatautaia le 60 itula o auaunaga lautele.

Sa ia toe ta’ua fo’i e fa’apea, e le o se tulaga lea o se taumafaiga e aloese ai mai le totogiina o lafoga, ae o le a le mea o le a ta’ua i le taimi nei o le sese o le faila. “Sa matou maua se fautuaga sese ma sa matou faasaʻoina le tulaga i se taimi vave lava. Sa matou tuai pe tasi pe lua masina, e pei ona ou manatua, ma o le mea lena. Ou te talitonu malosi e leai lava se mea sese na faia ma le loto i ai.” o lana tala lea.

Talu ai ona o le tulafono o tapulaʻa na muta i le 1998, e foliga mai ua teʻa le taimi e faʻaauau ai. O le mea taua i le taimi nei o le mafai lea o Carlstrom ma lana 'au e agaʻi i luma ma se poloketi ua faʻatulagaina e fesoasoani e faʻataunuʻu le sini autu a Biden o le toe faʻafoʻiina o sapalai ma sapalai filifili mo se minerale malosi lanumeamata. O le fa'aaliga o lenei vaiaso o lo'o fa'atusalia ai se la'asaga tele i lalo o lea ala.

Punaoa: https://www.forbes.com/sites/davidblackmon/2023/01/25/new-us-battery-entrant-targets-fully-domestic-supply-chains/