E fa'afefea ona aga'i atu atunu'u ta'imua ile ala ile Net Zero?

Tusia e Wood Mackenzie's Prakash Sharma ma David Brown

I le agai atu i le COP27 Koneferenisi o le tau i Aikupito, e sili atu i le 80 atunuu na fa'asalalauina ni tautoga e o'o atu i le leai o ni fa'aoso i le ogatotonu o le seneturi. O le tele o malo o le Faalapotopotoga mo le Galulue Faʻatasi ma le Atinaʻe (OECD) e faʻamoemoe e oʻo i le zero net i le 2050, ae o atunuʻu atinaʻe e fuafua e oʻo i ai i le sefulu pe lua tausaga mulimuli ane. Saina ma Initia o loʻo faʻamoemoe e ausia le zero net i le 2060 ma le 2070, i le faasologa.

O malosiaga fa'aleaogaina i totonu oa tatou fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ua fa'aitiitia i le 8% mai le 2019 tulaga i le 2030 ma le 80% i le 2050. Ua o'o mai le leai o le lalolagi i le 2060, ma ave fa'aputuga alu i le tusa ma le 750 piliona tone (Bt) o CO.2. O lona uiga o lo'o tumau pea le lalolagi i luga o le ala e o'o atu ai i le 1.7 ˚C mafanafana ma le 33% avanoa ma le 2˚C mafanafana ma le 67% avanoa.

Ae ui i lea, o le lalolagi e le atoatoa i sini sili ona mataʻutia o le Paris Agreement i lalo o la tatou faʻataʻitaʻiga mataupu. O le tala o le kaponi o totoe mo se ala 1.5 ˚C e tusa ma le 400 Bt CO2 ma e foliga mai e sili atu i le amataga o le 2030s. I lalo o la matou faʻataʻitaʻiga sili atu le faʻateleina o le Accelerated Energy Transition (AET-1.5), o se ala i le 1.5 ˚C o loʻo faʻamaonia pea ma e mafai ona ausia i le vave faʻaaogaina o le hydrogen ma le carbon capture utilization and storage (CCUS) tekinolosi ma manuia manuia, aemaise lava i Saina. ma Initia.

Na matou lomia talu ai nei le lomiga amata o Wood Mackenzie's Global Net Zero Pledges Case Scenario. Ile fa'atatau i la matou tomai i mataupu ma le fa'ata'ita'iina o le malosi fa'atasi, ua matou su'esu'eina ai atunu'u tetele e 19 ma itulagi ma vaega taua e fa'aaogaina e iloilo ai mea e mana'omia e fa'ataunu'uina ai tautoga fa'asalalau, fa'apea fo'i a'afiaga mo oloa ma tekonolosi.

O le mea lea ua tatou va'aia o lo'o tupu i vaega taua.

Faʻamalosia le mana

  • Pe a faatusatusa i la matou mataupu faavae, o le mana'omia o le eletise e fa'alauteleina e tusa ma le 40% i lalo o la matou tautoga, ma le hydrogen lanu meamata o le puna sili lea o le fa'atupulaia o le tuputupu a'e i le 2050.
  • E tusa ma le 90% o le malosi faʻaopoopo e sau mai le savili, la ma le teuina o le malosi. E faaluaina le gaosiga o le matagi ma le la nai lo le tulaga faavae i lalo o la tatou tautoga.
  • E taua tele le gaosiga o le kaponi maualalo ona o le maualuga o le matagi ma le la. O maketi e sui mai le kesi ma le koale e le'i fa'avaivaia i le fa'afaigaluegaina o le ammonia co-firing, hydrogen combustion ma le carbon capture and storage (CCS) e maua ai le fa'atupu fetuutuunai.

oloa

  • Ole manaoga ole suau'u ua pa'u ile 49 miliona paelo ile aso (mb/d) i lalo ole tulaga o tatou tautoga. O le fa'aeletise ma le fa'aogaina o tekonolosi fa'atupuina e fa'aoso ai suiga i vaega uma, aemaise i atunu'u o le OECD.
  • Bioenergy e fa'alautele vave ina ia mafai e le va'aiga o le gataifale ona ausia ana sini fa'amama. E ui lava o le suauʻu o loʻo faʻamauina pea le pito sili ona maualuga o le bunkering i lalo o la matou faʻataʻitaʻiga, e oʻo atu le bioenergy i le 30% i le 2050.
  • Ole manaoga ole kesi ole OECD e maualuga ile 2025, toeititi atoa le sefulu tausaga na muamua atu nai lo le matou mataupu faavae, ae o manaoga ole kasa ole OECD o loʻo tumau pea le maufetuunaʻi.
  • I lalo o la matou fa'ata'ita'iga, o le mana'oga o le koale i le lalolagi e 30% maualalo nai lo le matou tulaga fa'avae. O le fa'atupuina o koale e le'i fa'avaivai i le vaega o le eletise o lo'o va'aia le pa'u tele, ae o le CCUS i le eletise ma alamanuia e lagolagoina le mana'oga koale.

feʻaveaʻi

  • I lalo o la matou fa'ata'ita'iga, o le fa'atauga fou o ta'avale e eletise ma fa'atupula'ia vave i vaega uma o pasese ma pisinisi.
  • O le tu'uina atu o le eletise o felauaiga i luga o le alatele e mana'omia ai le tele o le fausiaina o le ta'avale eletise (EV). E oʻo atu i le 750 miliona iunite i le 2050.
  • E fa'apito fa'atupuina le mana'oga o le ma'a i lalo o la matou fa'ata'otoga, fa'ateleina le fa'atupulaia o mea mata'utia, e ui ina fa'aleleia atili le kemisi maa.

Tekonolosi fou

  • Ole mana'oga o le hydrogen e fa'ateleina le vave nai lo le matou fa'avae e fa'atautaia vaega faigata-e-fa'aitiitia ma tu'uina atu le fa'atupuina o le paoa fe'avea'i. O le US, Saina ma Initia e nafa ma le 60% o le maualalo-carbon hydrogen mana'omia i lalo oa tatou tautoga.
  • O le gaosiga o le hydrogen e o'o atu i le 500 i le 630 miliona tone i le tausaga (Mtpa) i lalo o la tatou tautoga ma le net-zero scenario. O mea fa'afouina taugofie ma atina'e eletise e fa'avae ai le hydrogen lanu meamata, ae o le CCUS ma le tau maualalo o le kesi masani e lagolagoina le hydrogen lanumoana.
  • O le tuputupu a'e o paipa i lalo o le kaponi hydrogen ma le fa'atinoina o galuega fa'atino e fa'avavevave i lalo o le fa'ata'ita'iga o a tatou tautoga. O poloketi tetele e maua ai le tamaoaiga o fua, lagolagoina le atinaʻeina o maketi.
  • O se tau fa'atauga fa'alelei o le hydrogen ma fa'aosofiaga e fa'ato'ilaloina tau maualuga o poloketi. I totonu o le US, o le Inflation Reduction Act e fesoasoani i galuega faatino e agai i luma ma isi atunuu e mafai ona mulimuli i se faiga faʻavae tutusa.
  • Fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo e mafai ai ona talia le hydrogen. I lalo o la matou fa'ata'ita'iga, o fefa'ataua'iga i le lalolagi e tusa ma le 30 miliona tone e maualuga atu nai lo le matou tulaga fa'avae.
  • E o'o atu i le 6 Bt le aveesea o le kaponi, toeititi tolu taimi e maualuga atu ai nai lo le tatou Energy Transition Outlook.

Punaoa: https://www.forbes.com/sites/woodmackenzie/2023/02/07/how-are-the-leading-countries-faring-on-the-path-to-net-zero/