Greenland Laupapa aisa e sili ona mafanafana i le itiiti ifo ma le 1,000 tausaga e pei ona lapataia e saienitisi le liusuavai aisa o le a faatelevaveina ai le maualuga o le sami.

Topline

O le vevela talu ai nei i le aisa i Greenland-o se tasi o mafuaʻaga autu i tua atu o le siʻitia o le sami-na sili ona mafanafana i latou i le itiiti ifo ma le 1,000 tausaga, e tusa ai ma se lipoti fou, e pei ona lapataia e saienitisi le liusuavai o le aisa o Greenland e ono lamatia ai nuu tu matafaga i le lalolagi atoa. .

Faʻamatalaga autu

Na su'esu'e e tagata su'esu'e mai le Alfred Wegener Institute i Siamani le lau'aisa tele o Greenland e ala i le viliina e oo atu i le 100 futu i totonu e toe fausia ai le vevela o le itu i matu ma le ogatotonu o Greenland i tua i le tausaga 1000.

I le va o le 2001 ma le 2011, o le aisa e tusa ma le 1.7 tikeri Celsius (3 tikeri Fahrenheit) vevela, i le averesi, nai lo le va o le 1961 ma le 1990, ma le 1.5 tikeri Celsius (2.7 tikeri Fahrenheit) vevela nai lo le 20th seneturi, i le aotelega, e tusa ai ma le le suʻesuʻega, lomia Aso Lulu i le tusi talaaga natura.

Ua taʻua e tagata suʻesuʻe le siʻitia o le vevela o Greenland i le “matuā talu ai nei” ona o le vevela o le lalolagi, e ui ina latou mātauina le faifai malie o le vevela o se taimi umi na mātauina i le motu talu mai le 1800.

O le mafanafana na foliga mai na afaina foi i vaitaimi o le mafanafana o le tau e mafua mai i se mea e taʻua o Greenland blocking, o se mea faʻafuaseʻi o le vaʻai e tuʻu ai le maualuga o le mamafa i luga o Greenland, ma tuleia ai le ea mafanafana i matu.

Tangent

Antarctica ma Greenland-o le "sili ona sao" i le siʻitia o le suasami, o le tala lea a le tusitala taʻitaʻi o Maria Horhold. CNN—o lo'o i ai le vai sili ona fou i luga o le fogaeleele, tele lava o lo'o loka i totonu o ni aisa tetele. Ua talitonu saienitisi o latou aisa, faatasi ai ma isi i Alaska, Nepal ma le Alps, faapea foi ma le arctic permafrost i Siberia, o le a sao sili ona mamafa i luga o le sami. O le leiloa atoa o le aisa i Greenland e mafai ona siitia ai le sami o le lalolagi pe a ma le fitu mita, e tusa ai ma le Malo Aufaatasi Vaega o Fesoota'iga a le Malo i Suiga o le Tau-o se taia faataumaoi i nuu i le gataifale, lea ua leva ona tauivi ma aafiaga o le si'isi'i o le sami ma le malosi o afā.

Talaaga Autu

Ua valoia e saienitisi le maualuga o le vevela o le lalolagi i le lata i le 3 tikeri Celsius i le 2100 pe afai e faʻaauau pea le maualuga o le gas, e tusa ai ma se Lipoti a le UN na tatalaina ia Oketopa talu ai, faatasi ai ma le kasa oona ua siitia i luga o le 10.6% i luga aʻe o le 2010 maualuga i le 2030-i luga aʻe o le 43% faʻaitiitiga na taʻua e le UN e manaʻomia e ausia ai le sini tele o Paris Climate Agreement o le faʻaitiitia o le maualuga o le vevela i le 1.5 tikeri Celsius i le faaiuga o le seneturi. . O lena siitaga o le vevela e mafai ona sili ona lagonaina i luga o pou o le lalolagi. E tusa ai ma a suesuega lomia i totonu Fesootaiga Lalolagi & Siosiomaga ia Aokuso talu ai, o le Arctic ua toeitiiti fa taimi sili atu ona vave nai lo le isi vaega o le lalolagi talu mai le 1979-o se faasalaga oti mo le aisa o le Arctic.

Tele numera

20. O le tele lea o inisi na ta‘u atu e Horhold i le CNN, o loo ia faamoemoe e oso a‘e le sami i le faaiuga o le seneturi ona o se taunuuga tuusa‘o o le liusua o le aisa i Greenland. O le si'itia o le suasami o le a a'afia ai le "miliona o tagata" i nofoaga maualalalo i gataifale, pe a fa'aauau pea le fa'aosoina o le kasa i lo latou saoasaoa o lo'o i ai nei, o lana tala lea.

Faʻamatalaga Faitauina

O le a Si'itia i luga le 10% le fa'aosoina o le kasa a le Greenhouse pe a mana'omia vave ona pa'u, ua lapata'ia e UN (Forbes)

Fa'avelaina Arctic Fa Taimi Saosaoa Nai lo le Totoga o le Planeta, Su'esu'ega Su'esu'e (Forbes)

Punavai: https://www.forbes.com/sites/brianbushard/2023/01/18/greenland-ice-sheet-warmest-in-at-least-1000-years-as-scientists-warn-melting-ice- o le a-faatelevave-a'e-a'e-sami/