O Pisinisi Ua 'Gofimalie' Ina ua Fa'aalia Fa'aaliga Maketi Kabone Tauofo

O loʻo molimauina e paaga a le lalolagi aʻafiaga o suiga o le tau - o se faʻalavelave na mafua ai le faitau selau piliona o faʻaleagaina o le tamaoaiga i le 2022, e amata mai i lologa i Pakisitana e oʻo atu i afi afi a Europa e oʻo atu i lamala i Kalefonia. atoa, 29 mea na tutupu fa'aleagaina, e aofia ai le Afa o Ian, lea na alu ai le $20 piliona.

Ua iloa e le lalolagi faʻapisinisi le faʻafitauli, ma le faitau afe o pisinisi o loʻo faʻatulagaina ni sini-zero. E ui o le sini autu o le faʻatapulaʻaina o latou CO2 faʻamalolo mai a latou gaioiga ma suauʻu latou te faʻatau, e mafai ona i ai se aafiaga vave e ala i le faʻatauina o tupe kaponi e faʻasaoina ai vaomatua. O le mea moni, fai mai le Intergovernmental Panel on Climate Change, o le faʻaleagaina o vaomatua e saofagā i le 15% o le kaponi faʻalelalolagi ma o vaifofo masani o le a faʻaitiitia ai le CO2 o le ea.

Ae o le tulaga lelei o aitalafu kaponi e eseese, e manaʻomia ai le manino atili. E fa'afefea ona fa'atau e so'o se kamupani na ta'avale e aunoa ma le fa'amauina atoatoa po'o fea e alu i ai le tupe? O tupe fa'asoa kaponi ofo fua e lagolago ai galuega fa'apitoa, e ui lava e maua e tagata e ona fanua se pasene la'ititi o tupe fa'afaigaluega. O isi e alu i faufautua. O le Journal Wall Street faasino i Peru, lea itiiti tupe na alu i tagata o le atunuu, ma o le tele na alu i "faioloa, resitala, faʻavasega, malo, ma tagata teu tupe."

O le pisinisi "o le a paʻu i lalo o lona lava lotomaaa pe a le faʻaeteete," o le tala lea a Patrick Greenfield, o se tusitala taʻutaʻua i le tala a le Guardian, lea na faʻauʻu ai le 94% o tupe faʻaalu ofo na faʻatau atu e VERRA e "le aoga."

"O le ai ai se matafaioi mo le maualuga o le tulaga lelei i le lumanaʻi, (ae) o le a avea ma se maketi laʻititi pe a e faʻamaoni i ai," o lana tala lea i se lauga i le Iunivesite o Oxford. "I le talitonuga, o le a faia e malo se gaioiga e tali atu ai." Ae o tagata fa'atau aitalafu kaponi e tatau ona "totogi atunuu mo laau tutu i se fua sili atu nai lo le taimi nei."

E oo lava i luma o le Su'esu'ega a le leoleo, Fai mai le World Economic Forum na fesiligia e le aufaipisinisi le maketi tau aitalafu ofo fua. O le fausiaina o le mautinoa o se mea tatau, lea e sau ma le manino atoatoa. Ae REDD+ sovere carbon credits - mata'ituina e le UN Framework Convention on Climate Change - tu'uina atu le manino. O le upegatafa'ilagi o lo'o fa'atatauina fua faatatau o le fa'asaoina o vaomatua ma pe fa'apefea ona tu'uina atu e le UNFCCC tupe fa'atosina.

O le fa'amanino o maketi e fa'anatinati

Na su'esu'eina e le World Economic Forum ma le Bain & Co. kamupani e 137, ma maua ai e itiiti ifo i le 20% na fuafua e fa'atau aitalafu kaponi. Fai mai le lipoti o Ianuari 2023 e manaʻomia e kamupani "faʻamatalaga saʻo" e fai ai filifiliga lelei. Ae ui i lea, o le 55% o pisinisi na taʻua le leai o se manino, 55% na faʻasino i le eseesega o tulaga tau aitalafu, ma 50% na matauina le lavelave o le upega tafaʻilagi o tulaga. I le taimi nei, 40% oi latou na popole e uiga i "tulaga lamatia" - o le tali atu a tagata lautele e uiga i le teufaafaigaluegaina o galuega faatino i le tau o le fausiaina o le faʻaogaina lelei.

"O le manino o le maketi e manaʻomia vave ona faʻaleleia," o le tala lea a le suesuega. “O lipoti lata mai ua fautua mai ai i nisi o tulaga o sea taua o tau o tagata e faaaogaina e le oo atu i galuega faatino ma nuu e matua manaomia le fesoasoani tau tupe.

"O loʻo i ai avanoa taua mo le toe fuataʻiina o maketi e faʻateleina ai le manino ma faʻamautinoa o loʻo tafe atu tupe faavae maketi i le mea e tatau ai," o loʻo faʻaauau ai. "O tulaga faʻavaomalo ma faʻalapotopotoga faʻamaoni e mafai ona faia se sao taua i le faʻamalamalamaina o tulaga masani mo ma faʻatupuina le mautinoa i le faʻaaogaina o aitalafu."

Fai mai le auʻiliʻiliga o le maketi kaponi ofo fua ua tosina mai le $ 1.2 piliona e oʻo atu i le 2022, faʻaitiitia ai le 161 megatons o le carbon emissions. Ae o lena faagasologa o loʻo faʻateleina ai suʻesuʻega. I le aotelega, o le manaʻoga mo tupe faʻatatau i vaomatua o loʻo faʻaitiitia, fai mai Trove Research ma AlliedOffsets - mai le 380 miliona i le 2021 i le 359 miliona i le 2022.

Ma o le suʻesuʻega a le Guardian o loʻo mafua ai le tele o suʻesuʻega, faʻailoa mai o kamupani o loʻo faʻatau aitalafu e faʻasaoina ai laau e le o lamatia, faʻateleina le faʻamataʻu o le faʻaleagaina e 400%. ChevronCVX
, Shell, BP, Gucci, BHP, Salesforce, ma Samsung o loʻo i totonu o kamupani faʻatau faʻatauga faʻamaonia a Verra.

"Ua matua filemu lava pisinisi," o le tala lea a le Guardian's Greenfield. “E le tele ni a latou tala. E leai se tasi o loʻo faʻatau moni nei aitalafu i le taimi nei."

VERRA e iai le resitala, lea e fai mai pe a mae'a fa'aitiitiga fa'aalumaga ma tu'uina atu fa'aaitalafu carbon, e aofia ai lipoti a su'etusi. Ae o fa'amatalaga fa'apisinisi-ma'ale'ale o lo'o loka ma ki.

"E ioe Verra o le manino o se uiga taua o se maketi kaponi lelei, maualuga le lelei, (ma) ua tuuto atu i le tuuina atu o le maualuga maualuga o le manino e uiga i galuega faatino carbon ma aitalafu latou te gaosia," o le tala lea a le faalapotopotoga i lenei tusitala i se imeli.

Mafaufau: Morgan Stanley Capital International o loʻo faʻavasegaina faʻatauga a le faitau afe o kamupani mai atunuʻu maualuluga ma atunuʻu aʻe. Fai mai o le 3,152 o na pisinisi na faia ni tautoga e leai se totogi i le 2022, mai le 2,891 i le 2021. E mafai ona faia se eseesega tele o tupe maua i le taimi puʻupuʻu - aʻo leʻi oʻo mai a latou tupe faʻaalu i le faʻaogaina o le malosi ma suauʻu mama. ua talia e le maliega o le tau i Pale le REDD+ malo, ma 192 atunuu ua malilie i na tulaga.

Fai le filiga tatau

E tu'uina atu e malo fa'ale-atunu'u aitalafu fa'ale-malo ma tufatufa uma tupe i galuega fa'apitonu'u: e tatau i atunu'u o le vaomatua ona su'e a latou la'au ma fai se su'esu'ega o vaomatua e maua ai tupe. Latou te fuafuaina le CO2 e mitiia e le vaomatua i tausaga taʻitasi. E tatau i le Malo ona lipoti atu ana mea e maua ma mea e mitiia e ona laau pe a manaʻo e faʻatau atu le carbon credits. O le gaioiga e tatau ona manino ma faʻamaonia, malamalama i mafuaʻaga o le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina.

Mo se fa'ata'ita'iga, e tusa ma le 350,000 tone e maua mai e le vaega o vaomatua o le Dominican Republic nai lo le aofa'i o fa'aletupe a le atunu'u. O le tausaga a sau, o loʻo faʻamoemoe e faʻatau atu le 25 miliona tone o aitalafu a le malo ia le itiiti ifo i le $5 i le tone.

“O le a alu le tupe i faia nisi vaomatua o le a pu'eina le tele o le carbon ma fausia ai punaoa vai," o le tala lea a Federico Franco, sui minisita o nofoaga puipuia ma meaola eseese, i se faatalanoaga ma lenei tusitala i lona ofisa i Santo Domingo. “O le a suia ai fua faatatau tau tupe e maua mai i faatoaga ma laupapa.”

Fai mai le World Economic Forum e sili atu tulafono faatonutonu o le maketi kaponi ofo fua e foliga mai - ma o se mea o loʻo mafaufauina e le au pulega a Amerika. Ua ta'ua e le fono sea gaioiga e tatau, ona o laina i le va o aitalafu ofo fua ma sovereign carbon credit ua "faanenefu." I se isi faaupuga, e le mafai e le lalolagi pisinisi ona iloa le tasi mai le isi. E mana'omia le tele o le susulu o le la e tosina mai ai le tele o tagata fa'atau pisinisi.

O faʻamanuiaga o le faia o lea mea e lautele atu nai lo le ausia o sini o le tau 2030. Latou te oʻo atu i le 350 miliona tagata, o loʻo faʻalagolago i vaomatua mo a latou mea e ola ai, ae le o le taʻua o meaola eleele o loʻo nonofo i vaomatua vevela.

O se fa'alapotopotoga tuto'atasi e fa'amoemoe e fa'ateleina le fa'atuatuaina ma le fa'atuatuaina i maketi ofo fua. "E le o le matafaioi a le Integrity Council le valoia o le tele o le maketi, ae e manino lava o le leai o se talitonuga i le tulaga lelei o aitalafu o se tasi lea o mea taua e faʻatapulaʻaina ai le tuputupu aʻe," o le tala lea a Daniel Ortega-Pacheco, o se taʻitaʻifono o le Fono Fa'amaoni mo le Maketi Kaponi Tauofo's expert panel, i se imeli. "Matou te faʻamoemoe e faʻateleina le maketi pe a mafai e tagata faʻatau ona maua le talitonuga i le lelei o aitalafu."

Alafapeta, Disney, General MotorsGM
, Honeywell, ma UnileverUL
o loʻo i totonu o le sili tagata faatau taua o le kaponi offsets. O la latou misiona o le faia lea o latou filiga tatau e faʻamautinoa ai o aitalafu latou te faʻatau e iai se aafiaga.

Ua mafai nei e pisinisi ona fa'atau sa'o aitalafu mai malo o lo'o taumafai e fa'asao a latou vaomatua. Afai o fa'atagaga e fa'amalieina Pale, o tupe e tufatufa atu i le atunu'u ma puipuia le vaomatua atoa - e le na'o ni galuega fa'apitoa e fa'agata ai e sui. O le fa'amoemoe o le fa'amautinoaina lea o le fa'aolaola o nofoaga fa'anatura ma fa'ataunu'u fa'amoemoega ole tau ole lalolagi.

Na tusia foi e lenei tusitala:

Le Lalolagi Autasi ua Fenumiai ona o Tupe Maua

COP27 Fa'aopoopo Suau'u i Tupe Kabone Malo

Le Vaomatua o Dominican Republic e Fesoasoani i le Tau i Afa

Punavai: https://www.forbes.com/sites/kensilverstein/2023/03/09/businesses-have-gone-quiet-after-voluntary-carbon-market-revelations/